Linkovi

Mere zaštite od sajber kriminala


Procenjuje se da svakog dana sajber zločini pogode milion i po ljudi. To je otprilike 18 žrtava po sekundi, odnosno 556 miliona ljudi godišnje širom sveta.

Ali vi ne morate da budete još jedan statistički podatak. U drugom delu priloga o sajber kriminalu, novinar Glasa Amerike objašnjava kako firme i pojedinici mogu da minimalizuju tu opasnost.

Zaštita organizacija i pojedinaca od krađe podataka je industrija koja donosi milijarde dolara. I to sasvim opravdano. Alen Edvards, predsednik firme „Vajthors teknolodži solušns“, kaže da bi svi koji imaju pristup internetu trebalo da brinu – jer sajber kriminal nije više ograničen na vašu kuću, kancelariju ili banku.

„Imate ajpod koji nosite naokolo, imate ajfone, androidne tablice, leptop kompjutere. Toliko informacija prolazi kroz vrata vaše kancelarije.

Za hakere – svi ti mobilni podaci predstavljaju priliku. Profesor kriminologije Dejvid Majmon kaže da je jedan od načina da smanjite opasnost – da dobro pazite šta stavljate na sajtove društvenih medija.

„Mislim da i sama činjenica da vi svakog izveštavate o onome što radite 24 sata sedam dana nedeljno predstavlja problem, jer ako neko hoće da vas iskoristi, sve što treba da uradi jeste da pogleda vaš Fejsbuk račun.“

Malo zdravog razuma može da bude korisno. Nemojte da tvitujete kad idete na odmor, ako nećete da vam kuća bude opljačkana. Ako plaćate banci telefonom – nemojte da čuvate brojeve računa i šifre u telefonu. Ne otvarajte elektronske poruke i „atačmente“ od nepoznatih osoba. A ako vam neko nešto nudi besplatno, Alen Edvards kaže da treba biti oprezan.

„Prvo o čemu treba da razmislite je osnovna ekonomija. Ako dajem nešto besplatno... moram da imam razlog.“

Ali zdrav razum nije dobra zamena za dobru bezbednost.Aktivirajte zaštitu na svom kompjuteru. Instalirajte proveren program protiv virusa i zaraženog softvera. Koristite sigurne šifre – što znači da treba da izbegnete svoje ime, datum rođenja ili lične podatke.

„Vajthors teknolodži“ preporučuje da krenete od rečenice koja vam je bliska i onda uzmete prvo slovo iz svake reči u toj rečenici da napravite šifru. Da bi šifra bila još sigurnija, dodajte specijalne znake, brojeve, ili i jedno i drugo. Čak i tada, dobre bezbednosne mere su sigurne samo donekle, kaže student kriminalistike Ted Vilson.

Sve može da se prevaziđe i samo je pitanje da li haker zaista hoće da potroši vreme da bi prevazišao bilo kakve mere bezbednosti koje imate.“

Razmislite o nedavnom primeru u koji je bila umešana Iranska vlada. Ekspert za bezbednost Alen Edvards kaže da su hakeri uspeli da prodru u najtajniji nuklearni program te zemlje koristeći stari trik sa flešdrajvom.

To je veoma jednostavno. Ako izgubim fleš drajv na parkingu, verovatno je da će neko da ga pronađe i prvo pogleda šta je na njemu. Prema tome, odneće ga u kancelariju i uključiti u svoj kompjuter. Na taj način ste upravo zaobišli sve spoljne zaštite.“

Hakeri raspolažu sa daleko više trikova za krađu podataka. Ali ako niste neka izuzetno važna meta – kao što je banka, državna institucija ili kompanija – svaka predostrožnost koju primenite, predstavlja još jedan sloj zaštite. Eksperti kažu da ta dodatna barijera može da bude razlog da sajber kriminalac odustane i - krene na sledeću žrtvu.
XS
SM
MD
LG