O odnosima Rusije i Srbije u svetlu izgradnje gasovoda Južni tok, kolega Branko Mikašinović razgovarao je sa saradnikom konsultantske firme “Sidar Global Advisors”, Igorom Dančekom, koji se upravo vratio iz posete Rusiji.
Dančeko: “Odnosi izmedju Rusije i Srbije su bili veoma dinamični 2013, kako na ekonomskom tako i na političkom planu. Na ekonomskom planu, najbolji primer je izgradnja složenog ali i važnog gasovoda Južni tok. Kada kažem složenog onda mislim i na nastojanja Rusije, odnosno ‘Gasproma’, da mimoidje takozvani ‘treći energetski paket’ Evropske komisije, čime se u stvari ograničava Gasprom, ili bilo koja druga energetska kompanija, da postane vlasnik dela mreže koji prolazi kroz dotičnu zemlju. Zbog toga Rusija potpisuje ugovore sa specifičnim kompanijama u pojedinačnim zemljama da bi mimoišla takave regulative. U svakom slučaju, izgradnja ovog gasovoda je značajno unapredila opšte odnose Rusije i Srbije. Gasprom je počeo sa izgradnjom gasovoda u delu Srbije što bi trebalo da omogući i angažovanje lokalnih preduzetnika i radne snage.”
Glas Amerike: Kakve su medjunarodne implikacije tog projekta?
Dančenko: “U svetlu izgradnje dela gasovoda kroz Srbiju, ponovo je izbilo na površinu pitanje Kosova. Naime, Gasprom je spreman da se prihvati evropski zahtev da deo gasovoda prodje kroz teritoriju Kosova, čiju nezavisnost ne priznaju ni Beograd ni Moskva, što bi mogao da postane politički problem. Da bi se to izbeglo, sporna pitanja će se svesti na ekonomske pregovore i diplomatske dogovore, tako što će Evropska unija prihvatiti izgradnju gasovoda s tim da se finalizuje i deo naftovoda koji bi prolazio kroz Kosovo. Za uzvrat bi ustupci Srbiji mogli da budu da Rusija ponudi nižu cenu prirodnog gasa Srbiji, kako i da zaposli veći broj srpskih preduzetnika da bi se postigao obostrano povoljan aranžman.”
Glas Amerike: Rusija je pružila ekonomsku pomoć Ukrajini u iznosu od 15 milijardi dolara. Da li bi Moskva mogla da učini tako nešto i za druge zemlje za koje smatra da pripadaju njenoj sferi interesa?
Dančenko: “Rusija tvrdi da je ovom merom pomogla prijateljskoj i bratskoj zemlji u ekonomskim nevoljama. Mada je reč o zajmu, on će tokom vremena biti otpisan i postati poklon. Dakle ovaj ukrajinski aranžman je postao presedan, tako da bi sada i durge zemlje kao što su Belorusija, pa i Kazahstan, mogle da zahtevaju isti preferencijalni tretman, a možda i još neke zemlje. Slučaj sa Ukrajinom bi sve te zemlje mogle da iskoriste kao pregovarački adut u razgovorima sa Moskvom, tim više što Rusija raspolaže sredstvima i može da obezbedi pomoć. Dakle, Moskva će možda morati da održi ovakav tempo finansijske angažovanosti ako bude želela da održi tešnje političke i ekonomske odnose sa strateški važnim partnerima. Medjutim, lično mislim da bi odnosi sa Ukrajinom ili Belorusijiom mogli tokom vremena da postanu vid iznudjivanja od strane manjih partnera što bi mogao da postane problematičan aspekt saradnje.”
Dančeko: “Odnosi izmedju Rusije i Srbije su bili veoma dinamični 2013, kako na ekonomskom tako i na političkom planu. Na ekonomskom planu, najbolji primer je izgradnja složenog ali i važnog gasovoda Južni tok. Kada kažem složenog onda mislim i na nastojanja Rusije, odnosno ‘Gasproma’, da mimoidje takozvani ‘treći energetski paket’ Evropske komisije, čime se u stvari ograničava Gasprom, ili bilo koja druga energetska kompanija, da postane vlasnik dela mreže koji prolazi kroz dotičnu zemlju. Zbog toga Rusija potpisuje ugovore sa specifičnim kompanijama u pojedinačnim zemljama da bi mimoišla takave regulative. U svakom slučaju, izgradnja ovog gasovoda je značajno unapredila opšte odnose Rusije i Srbije. Gasprom je počeo sa izgradnjom gasovoda u delu Srbije što bi trebalo da omogući i angažovanje lokalnih preduzetnika i radne snage.”
Glas Amerike: Kakve su medjunarodne implikacije tog projekta?
Dančenko: “U svetlu izgradnje dela gasovoda kroz Srbiju, ponovo je izbilo na površinu pitanje Kosova. Naime, Gasprom je spreman da se prihvati evropski zahtev da deo gasovoda prodje kroz teritoriju Kosova, čiju nezavisnost ne priznaju ni Beograd ni Moskva, što bi mogao da postane politički problem. Da bi se to izbeglo, sporna pitanja će se svesti na ekonomske pregovore i diplomatske dogovore, tako što će Evropska unija prihvatiti izgradnju gasovoda s tim da se finalizuje i deo naftovoda koji bi prolazio kroz Kosovo. Za uzvrat bi ustupci Srbiji mogli da budu da Rusija ponudi nižu cenu prirodnog gasa Srbiji, kako i da zaposli veći broj srpskih preduzetnika da bi se postigao obostrano povoljan aranžman.”
Glas Amerike: Rusija je pružila ekonomsku pomoć Ukrajini u iznosu od 15 milijardi dolara. Da li bi Moskva mogla da učini tako nešto i za druge zemlje za koje smatra da pripadaju njenoj sferi interesa?
Dančenko: “Rusija tvrdi da je ovom merom pomogla prijateljskoj i bratskoj zemlji u ekonomskim nevoljama. Mada je reč o zajmu, on će tokom vremena biti otpisan i postati poklon. Dakle ovaj ukrajinski aranžman je postao presedan, tako da bi sada i durge zemlje kao što su Belorusija, pa i Kazahstan, mogle da zahtevaju isti preferencijalni tretman, a možda i još neke zemlje. Slučaj sa Ukrajinom bi sve te zemlje mogle da iskoriste kao pregovarački adut u razgovorima sa Moskvom, tim više što Rusija raspolaže sredstvima i može da obezbedi pomoć. Dakle, Moskva će možda morati da održi ovakav tempo finansijske angažovanosti ako bude želela da održi tešnje političke i ekonomske odnose sa strateški važnim partnerima. Medjutim, lično mislim da bi odnosi sa Ukrajinom ili Belorusijiom mogli tokom vremena da postanu vid iznudjivanja od strane manjih partnera što bi mogao da postane problematičan aspekt saradnje.”