Evropski zvaničnici su sa olakšanjem primili vijest da će se nove američke sankcije Rusiji sprovoditi uz koordinaciju sa saveznicama, očekujući da će, prije nego što budu provedene, Brisel biti konsultovan i ukoliko sankcije budu u suprotnosti sa interesima EU, da će evropske primjedbe biti uvažene.
Bilo je sa ove strane Atlantika prethodnih dana dosta riječi o najavljenim novim američkim sankcijama Rusiji- u Briselu su se pobojali da bi one mogle da imaju diretne štetne posljedice po evropske kompanije koje imaju interes i poslove direkrno ili indirektno povezane sa Rusima.
Najčešće se pominju posljedice koje bi takva mjera imala po "Sjeverni tok 2", gasovod od Rusije do Njemačke. Medjutim, eksperti ukazuju da bi šteta bila mnogo šira - pominje se osam projekata u kojima učestvuju evropske kompanije- od "Sjevernog toka 2" u čiju izvedbu je uključeno pet velikih kompanija od Italije do Holandije, do "Plavog toka", gasovoda od Rusije do Turske, gdje je italijanska kompanija “Eni” uključena sa 50% akcija, pa čak i izgradnja gasovoda u Kazahstanu u kojem učestvuje grupa evropskih kompanija. Uz to, u pitanje bi bilo dovedeno i snabdijevanje Evrope ruskim gasom preko Ukrajine, što predstavlja četvrtinu evropskih potreba.
“Amerika na prvom mestu ne može značiti da su evropski interesi na zadnjem mjestu", upozorio je saopštenjem predsjednik Evropske komisije Žan Klod Junker, smatrajući da je interes Unije kolateralna šteta sukoba američkih zakonodavaca i predsjednika Trampa. Ipak, zvanični stav je bio- čekati i vidjeti šta će biti.
"Evropski komesari su odlučili da ostanu veoma oprezni. Takva je današnja situacija, proces pratimo veoma, veoma pažljivo. Pratimo kako se stvar odvija i kako će ova odluka biti primjenjena u praksi. Oprez je riječ dana, shvatili smo da su uzeti u obzir neki elementi koji su izazivali našu zabrinutost, ali, za sada, ostajemo oprezni", rekao je portparol Evropske komisije Aleksander Vinterštajn.
Odmah zatim, predsjednik Komisije je najavio ako Amerikanci sprovedu sankcije kako je prvobitno planirano, Unija će biti spremna da adekvatno reaguje u roku od nekoliko dana. Konačno, nakon što je objavljena konačna verzija planiranih američkih poteza, Junker sa zadovoljstvom konstatuje da je, kao rezultat evropske zabinutosti, dobar dio sankcija otpao. Zadovoljstvo evropskih zvaničnika izaziva i najava da će o svakom detalju sankcija biti konsultovani.
"Sada kad pred sobom imamo konačnu odluku, moramo da vidimo kako će da bude provedena u praksi. Jer, stoji jasno opredjeljenje da se konsulutuju saveznivci i to o svakom pojedinačnom slučaju, što nam daje priliku da li je ugrožen neki od evropskih projekata ili projekata gdje Unija djelimično učestvuje. I, ukoliko naši stavovi ne budu uzeti u obzir, tada možemo da odlučimo kako na to da odgovorimo. Ono što sada već vidimo je da će sankcijama biti obuhvaćen manji broj ruskih projekata ali u svakom slučaju, kada je riječ o evropskom interesu, ostajemo oprezni", kaže portparolka Evropske komisije Mina Andreeva.
Inače, i Unija je prošrila sankcije protiv osoba I organizacija uključenih u rusku ankesiju Krima- riječ je o tri osobe i tri kompanije koje su poluostrvo Krim odvojili od energetske mreže Ukrajine, čime se se broj sankcionisanih zabranom putovanja i zamrzavanjem imovine od strane EU popeo na 153 osobe i 40 različitih kompanija.