Linkovi

Četiri godine Hilari Klinton u Stejt Departmentu


Hilari Klinton odlazi iz Državnog sekretarijata kao žena koja uživa najveće poštovanje u svetu, koja je radila na obnavljanju odnosa narušenih ratovima u Avganistanu i Iraku.

Američka državna sekretarka Hilari Klinton, koja u petak odlazi sa tog položaja, u više prilika – prema ispitivanjima organizacije „Galup“ – proglašavana je ženom koja uživa najveće poštovanje na svetu. Saradnik Glasa Amerike Skot Sterns je pripremio osvrt na spoljnu politiku koju je vodila i mogućnosti da se 2016. kandiduje za predsednika Sjedinjenih Država.

Hilari Klinton odlazi iz Državnog sekretarijata kao žena koja uživa najveće poštovanje u svetu, koja je radila na obnavljanju odnosa narušenih ratovima u Avganistanu i Iraku, vodeći računa i o američkim interesima u azijsko-pacifičkom regionu. Ipak, ona kaže da joj je životni cilj borba za veća prava žena.

„Sasvim je šašavo pokušati i graditi jaku ekonomiju ili stabilnu demokratiju, istovremeno tretirajući pola stanovnika kao građane drugog reda u najboljem slučaju, ili u najgorem kao neku drugu vrstu. A ipak, to je način na koji se žene tretiraju na previše mesta, imaju mala ili nikakva politička prava, izložene su strahovitom nasilju, a na njihovo zdravlje, čak i život, uopšte se ne obraća pažnja.“

Zamenica direktora organizacije Hjuman rajts voč u Vašingtonu, Sara Margon, kaže da je Hilari Klinton stavila ženska prava u središte spoljne politike.

„Njena spremnost i, u stvari, želja da se sastaje sa organizacijama građanskog društva je stvarni pokazatelj da spoljnu politiku više ne čine međusobni odnosi vlada. Tu se radi o uključenju svih vrsta organizacija.“

U subsaharskoj Africi, analitičarka Dženifer Kuk, iz Centra za strateške i međunaropdne studije, ističe da se Hilari Klinton zalagala za uspostavljanje odgovornosti za zlostavljanje žena u Demokratskoj Republici Kongu.

„Ona ostavlja jaku diplomatsku zaostavštinu, bez obzira da li se radi o Keniji, Obali Slonovače, Senegalu, ili rešavanju ovih krupnih problema u Demokratskoj Republici Kongu.“

Ipak, ima i onih koji osporavaju njen rad. U slučaju Sirije, upućuju joj se kritike da nije dovoljno pomogla protivnicima Bašara al-Asada. Takođe je kritikuju zbog bezbednosnih propusta u Libiji – u američkoj misiji u Benagaziju, gde su u terorističkom napadu prošlog septembra poginula četiri Amerikanca.

„Svakako, gubitak američkih života u Bengaziju je nešto zbog čega duboko žalim i naporno radim da obezbedim da činimo sve što možemo da to sprečimo. Ali kada obavljate ovakvu dužnost, na samom početku morate da shvatite da ne možete sve da kontrolišete.“

Analitičarka Malu Inosent, iz Instituta „Kejto“, kaže da će, s druge strane, vreme koje je Hilari Klinton provela u Državnom sekretarijatu biti korisno, ako se bude ponovo kandidovala za predsednika.

„Svakako da kao politički mudraci u Vašingtonu možemo da raščlanjujemo ovde i onde, ali će većina američkog naroda da gleda njen rezime, koji je zaista zapanjujući. To će joj svakako pomoći 2016.“

Kada je 2008. godine izgubila nominaciju svoje partije, Hilari Klinton je rekla da ne razmišlja o ponovnom kandidovanju.

Moja sopstvena budućnost zavisi od mene. U ovom trenutku nisam sklona tome, ali ću da uradim sve što mogu da obezbedim ženama da se nadmeću na najvišem nivou ne samo u Sjedinjenim Državama, nego u celom svetu.“

Hilari Klinton se šali da će prva stvar koju će da učini posle odlaska iz Vašingtona, biti da nadoknadi 20 godina manjka u spavanju.
XS
SM
MD
LG