Sinoć je Upravni odbor Evropskog stabilizacijskog fonda donio odluku da dio novca namijenjenog Grčkoj, koji je danas trebao otići put Atine, "stavi na čekanje" objašnjavajući da to trenutno nije neophodno za poravnjanje grčkih dugova. U isto vrijeme, poručuje se partijama pobjednicama grčkih izbora da bi evropski novac, poput ove "upozoravajuće milijarde", mogao presušiti ukoliko propadnu napori da se u toj zemlji formira vlast.
Za Brisel gotovo da nema dobrog scenarija u ovoj priči. Ukoliko propadne i treći pokušaj da pobjedničke partije u Grčkoj formiraju vlast, toj zemlji, što će reći i cijeloj eurozoni i šire, prijeti nestabilnost koju teško da mogu smiriti novi izbori koji bi, kalkuliše se, mogli biti održani već narednog mjeseca. Ukoliko ipak Grčka dobije vladu, njenu većinu će činiti partije koje su zagovarale i sada zagovaraju ponovno otvaranje već ispregovaranog i poptisanog evropskog paketa pomoći ili njegovo potpuno odbacivanje, kao, kako kažu lideri radikalne ljevice, "varvarskog" sporazuma.
Medjutim, od dva zla je manje imati posla sa bilo kakvom grčkom vladom, te je tako sinoć Upravni odbor Evropskog stabilizacijskog fonda donio odluku da od ukupne svote od 5,2 milijarde eura, prvog obroka novca, zadrži milijardu, tako da je danas na posebne račune za poravnjanje grčkog duga otišlo 4,2 milijarde eura.
Kako javljaju izvori sa skupa Upravnog odbora, Njemačka, Finska i Luksemburg su oštro naglasili da čak ni prvi obrok novca, od ukupno 130 milijardi eura odobrenih marta ove godine, ne treba u potpunosti isplatiti Grcima ukoliko ne uspiju formirati vlast sposobnu da se nosi sa svojim obavezama i plaća prispjela dugovanja. A u Evropskoj komisiji potvrdjuju da je dio novca ostao na evropskom računu, pravdajući to činjenicom da milijarda trenutno "Grcima nije potrebna".
"Nije neobično za Evropski stabilizacijski fond da zadrži dio novca u skladu sa stvarnim finansijskim potrebama. Odlučili su tako da danas oslobode 4,2 milijarde, a preostala milijarda eura nije ni potrebna do početka juna i biće proslijeđena u skladu sa finansijskim potrebama Grčke", kazao je portparol komisije Olivije Bejli.
Medjutim, nešto drugačije objašnjenje se čulo po hodnicima Savjeta ministara. Odluka o zadržavanju novca je u najužoj vezi sa propalim pokušajem formiranja vlade u Atini, kažu ti izvori, smatrajući posljednji potez Brisela upozorenjem da pobjedničke partije ulože više truda i kompromisa u stvaranje vlade. Rečeno je uz to, da nema te evropske drzave koja je voljna novac svojih poreskih obveznika sipati u rupu bez dna, čak bez vlade koja bi trebala nadgledati trošenje novca, provodeći korjenite promjene funkcionisanja grčke države.
Medjutim, šta sa činjenicom da, kada i ako se formira vlast, nju će činiti partije koje se uglavom, slažu u jednoj stvari- da uslove primanja evropske i medjunarodne finansijske podrške treba ponovo pregovarati, pa sve do potunog odbacivanja tutorske uloge Unije. U tom slučaju Komisija nema odgovora sem nade da odgovor neće ni morati da traži.
"Političke snage u Grčkoj trenutno rade kako bi formirale funkcionalnu vlast, i, kao što smo ranije rekli, mi to cijenimo, cijenimo grčku demokratiju i sada je najvažnije da svi rade zajedno uz odgovornost prema konačnom cilju- formiranju vlasti. Zbog toga se nećemo upuštati u spekulativne scenarije, i to iz poštovanja prema Grčkoj. A kada je riječ o tome šta bi se moglo desiti u budućnosti, naša pozicija ostaje poznata: očekujemo da će nove grčke vlasti poštovati već usvojene sporazume o ekonomskom programu, iza kojega stojimo i koji nudi put za ekonomski oporavak Grčke", kazala je portparol Evropske komisije, Pia Arenkilde Hansen.
Sasvim jasno, riječ je ovdje o mnogo većem ulogu od jedne milijarde eura. Ulog je koliko ekonomski, toliko i politički i, strahuje se u Briselu, nastavak ili čak usložnjavanje grčke krize bi se moglo višestruko vratiti eurozoni i cijeloj EU.