Linkovi

Grčka uvela kontrolu kapitala


Grčki premijer Aleksis Cipras se obraća zakonodavcima tokom današnje vanredne sednice u Atini, 28. juni, 2015.
Grčki premijer Aleksis Cipras se obraća zakonodavcima tokom današnje vanredne sednice u Atini, 28. juni, 2015.

Grčki premijer Aleksis Cipras je danas saopštio da će banke u toj zemlji biti zatvorene, a povlačenje svota gotovog novca ograničeno dok se dužnički zastoj produbljuje izmedju Atine i medjunarodnih kreditora.

U govoru koji je prenosila televizija Cipras je okrivio kreditore za krizu koja preti članstvu Grčke u 19 članoj Evrozoni. On nije pružio detalje o tome koliko dugo će grčke banke biti zatvorene, a kontrola kapitala produžena.

Radikalni, levičarski grčki lider je rekao da je odbijanje Evrope da prihvati zahtev Grčke za produženjem krajnjeg roka za isplatu tranše kredita do posle referenduma 5. jula o tome da li da prihvatiti nove mere štednje na zahtev kreditora, kako se izrazio, "bez presedana po evropskim standardima, čime se dovodi u pitanje pravo jednog suverenog naroda da donese odluku."

Rok za otplatu tranše kredita ističe u utorak i Grčka traži još osam milijardi kako bi mogla da plati dug Medjunarodnom monetarnom fondu u vrednosti od milijardu i osam stotina miliona dolara. Medjutim, Atina ne pristaje na zahteve zajmodavaca da uvede dodatne mere štednje, uključujući dalje smanjenje penzija.

U medjuvremenu, Evropska centralna banka je danas saopštila da drži mogućnost zaduženja grčkih banaka otvorenim dok grčke štediše stoje u dugim redovima na bankomatima da bi povukli svoje uštedjevine.

Tom odlukom se drži otvorenom eventualna neophodna finansijska pomoć Atini, ali se ne obezbedjuju dalja sredstva. Centralna banka je saopštila da bi mogla da razmotri pružanje sredstava, ali nije bilo nagoveštaja rešenja u zastoju izmedju Grčke i medjunarodnih kreditora.

Grčki ministar finansija Janis Varufakis je sugerisao da Atina možda neće u utorak da plati milijardu i osam stotina miliona dolara koje duguje Medjunarodnom monetarnom fondu. On je ukazao da je Evropska centralna banka, još jedan od grčkih zajmodavaca, profitirala od grčkih državnih obveznica 2014. i da bi jednostavno trebalo da prebaci ta sredstva MMF-u kako bi pokrila isplatu tog dela dugovanja.

Direktorka Medjunarodnog monetarnog fonda Kristin Lagard je navela da je razočarana zastojem u razgovorima izmedju Grčke i zajmodavaca, ali nije pomenula da bi Centralna banka mogla da plati dug MMF-u.

Ona je ukazala kako i dalje veruje da je neophodan balansiran pristup u cilju ponovnog uspostavljanja ekonomske stabilnosti i rasta u Grčkoj, uz odgovarajuće strukutrne i fiskalne reforme podržane adekvatnim finansijskim i dužnicki održivim merama.

U Vašingtonu, Bela kuća je saopštila da su predsednik Barak Obama i nemačka kancelarka Angela Merkel razgovarali telefonom i složili se da je od "kritične važnosti" da Grčka nastavi ekonomske reforme i rast u okviru 19 člane evrozone.

Predsednik Evropske centralne banke Mario Dragi je istakao da centralna banka tesno saradjuje sa grčkom bankom u cilju održanja finansijske stabilnosti. Medjutim, grčke štediše, zabrinute da će vladini funkcioneri uvesti ograničenja na povučena sredstva, stoje u redovima kako bi podigli gotov novac sa svojih računa. U nekim bankomatima je nestalo novca.

Takodje danas, grčki parlament je glasao u prilog zahteva premijera Cirpasa da se 5. jula održi rferendum o uslovima medjunarodnog paketa finansijske pomoći koji zajmodavci žele da Grčka prihvati.

Cipras je rekao da "ljudi moraju da odluče bez ucene" i dodao da vlada apeluje da se glasa NE ukoliko se predlozi ne promene.

Francuski premijer Manuel Vals je upozorio da postoji "stvarni rizik" da Grčka napusti evrozonu ukoliko grčki birači na referendumu kažu "ne" ovim predlozima.

Vals je, pak, odbio da osudi odluku grčke vlade da održi referendum, jer smatra da nije za kritiku zatražiti od naroda da izrazi svoja demokratska prava. Vals je istakao kako i dalje veruje da je sporazum moguć i pozvao grčku vladu da se vrati za pregovarački sto.

XS
SM
MD
LG