Linkovi

Grčki birači za promenu kursa


Aleksis Cipras, opozicioni lider i vodja radikalne levičarske stranke Siriza (arhivski snimak)
Aleksis Cipras, opozicioni lider i vodja radikalne levičarske stranke Siriza (arhivski snimak)

Grci u nedelju biraju novi parlament, a ispitivanja javnog mnjenja nagoveštavaju da bi na vlast mogla da dodje levičarska stranka Siriza, koja bi zauzela mnogo oštriji stav prema kreditorima u nastojanju da okonča višegodišnje mere štednje i recesiju.

U fokusu predizobrne kampanje u Grčkoj je uglavnom ovaj čovek – lider Sirize, Aleksis Cipras, čije oduševljene pristalice su uspele da podršku njegovoj stranci povećaju sa 5 odsto, pre 5 godina na današnjih 30 odsto.

„Dajte nam mandat kako bismo okončali katastrofalne uslove pomoći i mogli da pregovaramo. Glasajte za stabilnost. Dajte nam vlast da podignemo Grčku na novi nivo. Dajte većinu Sirizi.“

Medjutim, Siriza verovatno neće osvojiti većinu glasova, a možda čak neće biti ni najveća stranka u parlamentu. To bi mogla da bude Nova demokratija, čiji lider Antonis Samaras je bio na čelu dosadašnje koalicione vlade. I jednoj i drugoj stranci bili bi potrebni novi koalicioni partneri – iz levice, iz centra, ili na desnici, uključujućči možda čak i ekstremno desničarku Zlatnu zoru, čija podrška iznosi 6 odsto mada joj se lideri nalaze u zatvoru.

Posle višegodišnjih ekonomskih teškoća, koje vodeće stranke nisu uspele da reše, birači su podeljeni, a glavni dobitnik je Siriza kaže profesor Spiros Ekonomides, sa Grčke opservatitorije na Londonskoj školi za ekonomiju.

„Siriza nije samo partija protesta. Ona je izrasla iz velikog nezadovoljstva starim establišmentom koji je upravljao Grčkom protekle 4 decenije, i takodje dubokim nezadovoljstvom aktuelnom ekonomskom i socijalnom krizom u zemlji.“

Ta kriza se može videti na ulicama Atine gde volonteri dele hranu siromašnima i nezaposlenima.

„Nije mi važno ko će biti izbabran. Bez obzira na to ja ću i dalje biti bez posla. I dalje neću imati ni jedan evro u džepu. A, ima miliona drugih poput mene - pola Grčke“, kaže jedan od volontera, Konstantinos.

Neću ni da glasam. Zašto bih? Da li je ikome od njih stalo do mene. Nikada nisam kucala na vrata i prosila. Nisamo želela to da radim. Ne mogu ni da ih slušam. To me ne interesuje“, rekla je nezaposlena Atinjanka, Marija.

Stručnjak za evropsku politiku na londonskom Kings Koledžu, Ramon Pačeko Pardo kaže da prizori poput ovih nagoveštavaju veliki broj glasova za dramatičnu promenu kursa što bi moglo da omogući vladi na čelu sa Sirizom da dobije više ustupaka od kreditora.

„Vlada ne čelu sa Sirizom će imati snažan adut protiv Evropske unije. Imaće mandat naroda i zbog toga veliki uticaj.“

Posle godina štednje i recesije to je ono što Grci žele. Medjutim, eksperti upozoravaju da dobijanje ustupaka neće biti lako. Dodatno nezadovoljstvo moglo bi, medjutim, da nagna vladu pod Sirizom na ekstremne korake, poput povlačenja iz evrozone ili čak i iz same Evropske unije. To bi mogao da bude recept za još veću političku nestabilnost koja bi, kako neki smatraju, bila najgori mogući ishod.

XS
SM
MD
LG