Linkovi

Pomen žrtvama "Oluje" u Sremskoj Rači


Paljenje sveća na mostu u Sremskoj Rači (arhivska fotografija, 2016.)
Paljenje sveća na mostu u Sremskoj Rači (arhivska fotografija, 2016.)

Ceremonijom na mostu kojim su izbeglice iz Hrvatske dolazile u Srbiju u Sremskoj Rači obeležava se 25 godina od akcije "Oluja" u kojoj je, prema procenama, iz Hrvaske proterano 220 hiljada Srba.

Kako prenosi RTS, državnoj ceremoniji prisustvuju predsednik i premijerka Srbije Aleksandar Vučić i Ana Brnabić, kao i predstavnici iz Republike Srpske Milorad Dodik i Željka Cvijanović.

"Ove godine su uspeli da dovedu jednog Srbina na obeležavanje svoje sramote, a on je pristao na tu predstavu naspram stotine hiljada Srbe koji nisu spremni da budu pokriće zločinu" rekao je član Predsendištva Bosne i Hercegovine Milorad Dodik na komemoraciji Srbima stradalim u akciji "Oluja", prenosi Fonet.

Dodik je aludirao na potpredsednika vlade Hrvatske i člana Samostalne demokratske srpske stranke Borisa Miloševića koji je najavio odlazak na ceremoniju u Knin, iako mu je deo porodice stradao u "Oluji".

"Tom jednom nije lako, ali sam je birao. Ne mogu da dokučim već 25 godina šta slavi Hrvatska - opustele prostore koje su naseljavali Srbe ili stradanje drugih naroda. Kao svoj praznik slave Srb bez Srba, Knin bez Krajišnika i Smiljan bez Tesle", naveo je Dodik na mostu u Sremskoj Rači, gde se održava centrlna državna komemoracija stradalima u "Oluji".

Opelo stradalima služio je patrijar Irinej, a Vučić i Dodik otkrili su na mostu spomen ploču u znak sećanja na sve stradale Srbe u "Oluji" i položili vence.

Dok se u Srbiji održavaju crkvene službe i komemoracije, u Hrvatskoj se 5. avgusta "Oluja" slavi kao dan uspešnog okončanja rata na njenoj teritoriji. Centralna svečanost biće održana u Kninu.

Akcija "Oluja" počela je 4. avgusta 1995. ofanzivom hrvatske vojske na samoproglašenu Republiku Srpsku Krajinu.

Dan kasnije, 5. avgusta, hrvatska vojska je ušla u Knin i istakla hrvatsku zastavu, dok su kolone izbeglica u automobilima, kamionima, na traktorima i drugim poljoprivrednim vozilima ulazile u Srbiju i BiH.

Prema podacima centra "Veritas" u Oluji je stradalo 1.872 ljudi, od kojih su 1.220, a tri četvrtine njih bilo je starije od 60 godina. Među žrtvama su 552 žene.

U evidenciji Veritasa, 722 lica se vode kao nestala.

Hrvatski generali Ante Gotovina i Mladen Markač osuđeni su pred Međunarodnim sudom pravde 2011. na 24 i 18 godine zatvora. Treći optuženi general Ivan Čermak je oslobođen.

Prema presudi, dvojica generala su bili su članovi udruženog zločinačkog poduhvata koji je predvodio tadašnji hrvatski predsednik Franjo Tuđman, u cilju proterivanja sprskog stanovništva iz Kninske krajine.

Drugostepeno Žalbeno veće je 2012. oslobodilo Markača i Gotovinu svih optužbi i oni su pušteni na slobodu.

FHP: Odgovornost na obe države

U akciji "Oluja" hrvatske vojne snage počinile su mnogobrojne zločine protiv Srba, podseća danas Fond za humanitarno pravo, napominjući da, ni posle 25.godina, "pravda za žrtve počinjenih zločina još uvek nije dostignuta, za šta odgovornost snose i institucije Hrvatske i institucije Srbije".

Dok se u Hrvatskoj godišnjice "Oluje" proslavljaju, ignorišući zločine počinjene u toku i nakon operacije „Oluja“, u Srbiji se na državnim obeležavanjima žrtve „Oluje“ zloupotrebljavaju u političke svrhe, ukazuje u saopštenju FHP, prenosi Fonet.

Prema stavu Fonda, obe države imaju pravnu i moralnu obavezu da promene odnos prema nasleđu zločina počinjenih tokom „Oluje”, kao i da svojim konkretnim delima pokažu da briga o žrtvama i procesuiranje odgovornih za ratne zločine predstavljaju stub budućeg pomirenja.

Žrtve, preživeli i porodice ubijenih i nestalih tokom „Oluje“ nevidljive su žrtve za institucije Hrvatske i Srbije. Bilo da danas žive u Hrvatskoj ili Srbiji, oni nemaju nikakvu materijalnu, zdravstvenu ni psihosocijalnu podršku institucija. Do danas im nije priznat status civilnih žrtava rata, napominje FHP.

XS
SM
MD
LG