Posljednjih radnih dana evropskih institucija u ovoj godini, predsjednik Evropskog vijeća, Herman van Rompuj, osvrnuo se na godinu iza - prvu od stupanja na snagu Lisabonskog sporazuma, koji je i njega doveo na mjesto prvog čovjeka Unije. Sve u svemu, kaže on, bila je to godina istorijskih izazova.
"Na ovom sam poslu tek godinu dana i mogu se osvrnuti na tih turbulentnih 12 mjeseci - bili smo zauzeti veoma važnim stvarima: održanjem stabilnosti euro-zone, time i našeg novca. Iako to nismo tražili, suočili smo se sa istorijskim izazovom. Mislim da smo i uspjeli u ome...svi zajedno, države članice i evropske institucije smo se borili protiv plime. Sada vlade treba da reorganizuju svoje budzete, a svi zajedno da razvijemo novi način ekonomskog upravljanja za euro-zonu i cijelu Uniju", ističe Van Rompuj.
"Uspostavili smo fond hitne pomoći, dogovorili da mijenjamo Lisabonski sporazum, kako bi do 2013. godine uspostavili trajni fond pomoći. Gotovo svi skupovi šefova država ili vlada bili su u znaku borbe protiv krize i čini se da nije bilo previše vremena za bilo šta drugo.
Naravno, i mi sami smo naučili lekciju - treba da idemo znatno dublje u razvoj zajedničke ekonomske politike, kako bismo dali čvrst osnov zajedničkoj valuti.
I sada imamo i dobre vijesti - ekonomija se oporavlja zadivljujuće brzo, odmah nakon finansijske krize jer smo naučili lekciju iz 30-tih...u nekim od evropskih drzava takodje pada i nezaposlenost - naredne godine će trend pada nezaposlenosti biti još snažniji. Znam da se to neće desiti baš svuda ali je jasno da su i tamošnje teškoće privremene.
Uz to, činimo sve kako bismo osnažili položaj Unije u svijetu – dvadeset sedmorka je zajedno na susretima G20 u Kanadi i Koreji, zajedno na skupu o klimatskim promjenama, i u Ženevi na pregovorima sa Iranom. Sve češće smo u mogućnosti da šaljemo zajedničke poruke - u samo godinu dana smo bili u stanju da predjemo dug put kako bismo bolje štitili zajedničke vrijednosti i interes", rekao je predsjednik Evropskog vijeća, želeći svima sretne praznike i uspješnu narednu godinu.
Što se tiče Zapadnog Balkana, naredna godina će, sasvim sigurno, biti jedna od posebno važnih - do njenog kraja bi Srbija mogla steći status kandidata i imati pred sobom završne pregovore, Crna Gora već započeti posljednji krug predprijemnog procesa, Hrvatska zaključiti otvorena poglavlja pregovora, a već tokom narednog mjeseca bi trebao biti poznat
sadržaj paketa kakav je za Bosnu i Hercegovinu pripremio tek uspostavljeni Evropski servis za vanjske poslove i njegova šefica, visoka predstavnica EU, Ketrin Ešton.