U organizaciji Balkanske istraživačke regionalne mreže, BIRN danas u Sarajevu održana konferencija pod nazivom "Balkanski džihadisti: Radikalizacija i regrutovanje boraca za Siriju i Irak“. Na konferenciji su prezentirani glavni rezultati analize radikalizacije i regrutovanja radikala iz Albanije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Kosova, Makedonije i Srbije.
Najveći broj osoba je sa područja Kosova, Albanije, oko 300, nakon toga je BiH sa oko 200 osoba, dok je 50 iz Srbije i 13 iz Crne Gore.
Podatak koji zabrinjava još više je broj boraca koji su se u svoje države vratili iz Sirije i Iraka – njih samo 300. Iz Direkcije za koordinaciju policijskih tijela BiH su mišljenja da treba unaprijediti rad lokalnih policijskih struktura.
"Ono što je veliki problem jeste prevelika generalizacija ovih pojava. To bi značilo da nismo napravili dovoljnu analizu determinacije određenih pojava terorizma, da nismo rekli koliki je to obim pojave. Dakle, problem koji se ne identifikuje on ne postoji,a ja se bojim da nismo u dovoljnoj mjeri te probleme identificirali", kazao je Uroš Pena, zamjenik direktora Direkcije za koordinaciju policijskih tijela BiH.
Marija Ristić, urednica BIRN-a u Beogradu, izjavila je kako su istraživanja pokazala da se trenutno u ratom zahvaćenoj Siriji i Iraku nalazi 28 osoba iz Srbije.
"Najveći broj ljudi koji je otišao je iz Sandžaka, to su Bošnjaci koji žive u tom dijelu Srbije, a druga najveća grupa su Romi. To su Romi iz beogradskih predgrađa i Novog Sada i Smedereva", rekla je Ristić.
Kako je dalje navela, srbijanska vlada je zauzeta pregovorima sa Kosovom, europskim integracijama i migrantskom krizom, te još uvijek se nije ozbiljnije uhvatila u koštac sa problemom odlaska građana na strana ratišta.
"Naše sigurnosne službe tvrde da vrše monitoring i da je sigurnosna razina podignuta. Međutim nisu nam poznati rezultati tog napora vlasti da se suoče sa tim. Mi do sada nismo imali nikakve incidente u Srbiji niti sigurnosni eksperti smatraju da su džihadisti na bilo koji način prijetnja Srbiji. Imali smo nekoliko udruženja obilježenih kao da regrutiraju borce u Siriji, to su mahom udruženja iz Novog Pazara, ona su pod prismotrom", dodala je Ristić.
Prema istraživanjima sigurnosnih agencija na Kosovu, pokazatelj je da je sa tog područja na konfliktni Bliski istok od 2012. godine otišlo 300 ljudi, a to nam je potvrdio i Skender Petreshi, istraživač iz Centra za sigurnosne studije Kosova.
"Nema jedinstvenog faktora koji motivira ljude da odu na ratišta. Mislim da je niz faktora, jedan od njih je loš obrazovni sustav, zatim loše informacije sa kojima raspolažu ljudi, što se stvarno događa i kakva je stvarno priroda sukoba na Bliskom istoku, zatim postoji i nedostatak povjerenja u sustav od strane ljudi koji su loše obrazovani i nedovoljno informirani", kazao je Skender Petreshi.
Na konferenciji je također rečeno da se posljednjih godina broj boraca s Balkana koji odlaze u Siriju i Irak smanjio jer su države donijele zakone kojima se odlazak kažnjava.
Potvrđeno je i to da su za regrutaciju boraca s Kosova najviše odgovorne ilegalne džamije. Eksperti tvrde da se značajan broj mladih i dalje radikalizuje putem interneta usprkos novim zakonima i mjerama bezbjednosti, što znači da je obim ekstremizma veći nego što se mislilo.