Evropski sud pravde je danas odbacio žalbe Slovačke i Madjarske na obavezne kvote prijema migranata, postavljene od strane Brisela. Odluku suda treba prihvatiti kao šansu da se svi ujedinimo oko zajedničkog cilja, poručio je danas evropski komesar za migracije i umutrašnje poslove, Avramopulos, ukazujući da evropska politika rješavanja migrantske krize konačno daje ohrabrujuće rezultate.
Današnjom odlukom Evropski sud pravde je praktično potvrdio legalnost čina Savjeta ministara koji je tačno prije dvije godine naložio obavezne kvote prijema migranata kojima je prepoznato pravo boravka na teritoriji država članica. Mehanizam Savjeta je u funkciji podrške Italiji i Grčkoj kako bi se nosile sa migracijskom krizom 2015. godine, kaže se u odluci Suda čime se u potpunosti
odbacuju argumenti Slovačke i Madjarske.
U Briselu ne žele da daju politički značaj današnjoj odluci Evropskog suda za ljudska prava, kako se situacija sa ove dvije zemlje, kojima se kasnije pridružila i Poljska, ne bi dalje komplikovala. Ne smatraju odluku vlastitom pobjedom, već kao šansu da se Unija zajednički nosi sa migrantskom krizom.
"Da, to jeste veoma dobra vijest jer štiti principe na osnovu kojih je odluka donijeta. Ovu presudu Suda treba da shvatimo kao priliku da pozovemo sve države članice da zajednički radimo, da budemo jedinstveni i pokažemo solidarnost. Vrata su uvijek otvorena i dijalogom treba da uvjerimo sve države članice da ispune svoje obaveze", kaže evropski komesar za migraije i unutrašnje poslove, Dimitris Avramopulos.
Inače, mehanizam relokacije migranata, njih 160 hiljada, ističe ovog mjeseca ali u Komisiji najavljuju da će sasvim sigurno njegovo trajanje biti produženo, tim prije što je od pomenutog broja tek oko 25 hiljada migranata našlo svoj novi dom. Ovdje treba reći da je današnja odluka evropskog suda za ljudska prava ipak pobjeda Brisela. Sada ima i sudsku potvrdu svoje migrantske politike, koju danas evropski komesar naziva uspješnom. Situacija danas i ona od prije
dvije godine se razliku kao noć i dan, kaže Avramopulos.
"Na primjer, u Italiji su dolasci izbjeglica pali za 81 posto u avgustu u poredjenju sa istim mjesecom prošle godine. U Grčkoj je manje za 97 posto novopridošlih izbjeglica od kako je na snazi sporazum sa Turskom."
Osnažena je i kontrola cijelom dužinom Mediterana, gdje je angažovano gotovo dvije hiljade graničara Evropske agencije za kontrolu granica. Pojačano je patroliranje zapadnim Mediteranom gdje je primjećen povećan broj ilegalnih prelazaka, na srednjem Mediteranu Evropljanima pomaže NATO, u saradnji sa libijskom obalskom stražom, a brodovi Alijanse su aktivni i na prostoru Egejskog mora.
U Komisiji ističu da to ne znači zatvorena evropska vrata, već tek unošenje više reda u doskorašnju stihiju...i, naravno, niko u Briselu ove mjere ne smatra konačnim odgovorom na migrantsku dramu. Njega, ipak, treba tražiti u bavljenju njenim uzrocima.