Linkovi

Evropski populizam na Benonov način


Arhiva - Bivši savetnik predsednika SAD Donalda Trampa, Stiv Banon, govori tokom kampanje za republikanskog kandidata, 5. decembra 2017.
Arhiva - Bivši savetnik predsednika SAD Donalda Trampa, Stiv Banon, govori tokom kampanje za republikanskog kandidata, 5. decembra 2017.

Bivši glavni strateg Bijele kuće Stiv Benon (Steve Bannon) otvoriće fondaciju u Evropi koja ima za cilj da promoviše populističke desničarke pokrete pred evropske izbore koji su zakazani za mart naredne godine.

Svjetski mediji mišljenja su, međutim, da je nemoguće ujediniti evropske desničare, ali i da je mnogo važnije ko su Benonovi saveznici u Evropi.

Beskorisna Trampova pravila igre za evropsku desnicu

Danas je u Evropi moderno prikazati kao nezaustavljiv porast nacionalističke, populističke i anti-EU desnice inspirisane američkim predsjednikom Donaldom Trampom (Donald Trump), sa bivšim Trampovim strategom Stivom Benonom na čelu u ulozi Svengalija, piše Politiko (Politico).

Portal ocjenjuje i da će izbori u Evropskom parlamentu u maju naredne godine, putem mehanizma za glasanje zasnovanog na proporcionalnoj zastupljenosti koji favorizuje marginalne grupe, neizbježno biti dobro lovište za ljevičarske i desničarske populiste.

"Ali ako se Evropski parlament popuni strankama zasnovanim na nacionalnom identitetu ili politici jednakih pitanja, one će se dodatno samo-marginalizovati. Današnji antiimigrantski populisti koji su protiv EU-a imaju mnogo više razlika od onoga što imaju zajedničko,“ navodi portal.

U tekstu se dodaje da su Tramp i Benon napali EU kao "neprijatelja", odnosno da su oni podržali aktiviste za izalazak Britanije iz EU kao što su Najdžel Faraž (Nigel Farage) i Boris Džonson (Boris Johnson), a nije ni tajna da Tramp želi sporazum s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom.

"Tramp i njegove pristalice su anti-muslimanske i jako pro-jevrejske, ali uprkos anti-muslimanskoj retorici iz Budimpešte i Varšave, i premijer Mađarske Viktor Orban i lider poljske vladajuće partije “Pravo i pravda“ Jaroslav Kačinjski podržavaju ulazak dvije muslimanske države, Albanije i Kosova, u EU."

Politiko ocjenjuje i da je Benon, koji dolazi u Evropu s obećanjem finansijske pomoći američkih milijardera, koji na čvrstu desničarsku politiku gledaju kao na hobi, egzotična figura.

"Ali evropska nacionalistička politika identiteta nije samo s engleskog govornog područja - što može da objasni mlak prijem koji je do sada dobio... Čuvanje mačaka je lakši posao od dovođenja u red svih evropskih lidera, pogotovu za lidera koji je odbacio Trampa, kao što je Benon“.

Benonov nov evropski Tramp

Njujork Tajms (New York Times) smatra da ne treba da čudi da je Benon stigao u Evropu.

"Krajem jula, američki politički operativac, Benon, najavio je svoj plan za osnivanje Pokreta, fondaciju za koju se nada da će ujediniti desničarske partije evropskih zemalja uoči evropskih parlamentarnih izbora u maju 2019. godine. Hoće li on postići utjecaj koji želi?“ piše NYT, koji smatra da je mnogo važnije ko je Benonov saveznik na kontinentu: mađarski premijer Viktor Orban.

"Postoji mnogo sličnosti između američkog konsultanta transformisanog u ideologa i mađarskog ultra-konzervativnog lidera. Obojica imaju misionarski um; obojica su zainteresirani za ideje; obojica su opsjednuti onim što percipiraju kao duhovnu krizu Zapada; a ne nedostaje im samopouzdanja i ambicija,“ ističe NYT.

List dodaje da iz Orbanove perspektive, Benon ima mnogo da ponudi.

"Prvo, Benon može da pomogne Orbanu da uvjeri zapadnoevropske populiste da nemaju problem s premijerom male istočne evropske države koji postaje neformalni lider njihovog pokreta... Drugo, Benonovo prisustvo može da zaštiti evropsku desnicu od sumnje da su euroskeptici samo lutke Vladimira Putina i marionete Kremlja za uništavanje Evropske unije... Treće, Benonov talenat za kampanju i njegovo iskustvo vođenja rata na takozvanim mejnstrim medijima mogu biti vrlo korisni...

Na kraju, Orban namjerava da evropske parlamentarne izbore 2019. godine pretvori u referendum o migracijama i islamu - dvije teme koje animiraju mnoge konzervativne birače. Ali to možda nije tako lako. U protekloj godini, priliv migranata u Evropu drastično je opao, a većina desničarskih mejnstrim stranaka - pa čak i ljevičarskih - usvojila je mekšu verziju zatvorene granične politike za koju su se zalagali srednjoevropski građani. Zato Orbanu treba Benon da kaže Evropljanima da samo krajnja desnica razumije imigraciju.“

Benonova zakašnjela pomoć za populiste

Magazin Atlantik (The Atlantic), uz podsjećanje na Benonove tvrdnje o ujedinjenu evropskih populista, navodi da evropske desničarske populističke partije možda ne dijele njegove velike ambicije.

"Aleksander Gauland (Alexander Gauland​), ko-lider njemačke ultra desničarske partije Alternative for Germany (AfD), otkrio je u intervjuu za vikend da njegova stranka neće biti uključena u napore Benona da ujedini evropske populističke partije - i pita se da li neko stvarno može njih da ujedini,“ prenosi portal i ocjenjuje da Gauland ne griješi.

"Iako mnoge desničarske populističke partije u Evropi dijele slične stavove o pitanjima kao što su imigracija i privreda - što je povećalo izborni rezultat stranaka poput AfD u Njemačkoj, Pet zvijezdica u Italiji i partije Fidesz u Mađarskoj – to nužno ne znači da imaju iste političke ciljeve.“

Atlantik navodi i da stranke, poput AfD-a, prihvatanjem figure poput Benona, koji je već dugo bio na političkoj margini, mogu donijeti više štete nego dobrog.

"Tramp je nevjerovatno nepopularan u Njemačkoj među običnim Njemcima," rekao je za Atlantik Metju Godvin (Matthew Goodvin), profesor politike na Univerzitetu u Kentu, koji dodaje da postoji još jedan, možda i značajniji razlog zbog kog su desničarske populističke partije u Evropi možda manje sklone da rade sa Benom: on je jednostavno zakasnio.

"Mnoge od ovih populističkih partija imaju desetine hiljada članova, već su uspostavljeni, već imaju svoj brend u okviru svojih političkih sistema... Oni ne vjeruju da su Trampova pravila igre nešto što im je potrebno da dođu do uspjeha."

Šta se dogodilo Stivu Benonu?

Javni internacionalni radio (PRI) pokušava da odgovori pitanje i navodi šta se desilo Benonu i kaže da su ga mnogi vidjeli kao graditelja identiteta Trampove administracije.

"Bivši šef Breitbart Newsa skrenuo je pažnju na Evropu, uspostavljajući odnose s evropskim političkim grupama sličnih stavova. Ovo nisu samo ekstremni marginalci. Populističke, anti-establišment, antiimigrantske partije sada imaju određenu snagu u Poljskoj, Italiji i Mađarskoj,“ tvrdi PRI.

U tekstu se dodaje da jedan od ljudi koji mu pomažu u osnivanju fondacije u Evropi je njegov prijatelj, Bendžamin Harvel (Benjamin Harnvell), koji je osnovao i vodio Institut za ljudsko dostojanstvo, konzervativnu katoličku grupu sa sjedištem u Rimu.

On je, u razgovoru za PRI rekao da je cilj fondacije borba protiv evropskog establišmenta, što je upravo ono što Benon radi u Sjedinjenim Državama i pokušava da dobije bolji dogovor za običnog čovjeka.

"Imigracija ima ulogu u tome, jer stalni priliv jeftine radne snage, to najviše pogađa najniže slojeve vašeg društva... Ali ono što sada vidimo, trenutni razlog zbog koga imamo krizu jeste činjenica da se zakoni različitih evropskih zemalja ne poštuju... Ono što imamo ovde su trgovci ljudima koji dovode ljude sa obale Sjeverne Afrike na južnu obalu evropskih zemalja. To nije prihvatljiva ideja i to nije u skladu sa onim o čemu ste upravo govorili kada ste rekli da 'sve zemlje dozvoljavaju ljudima da uđu'. Zapravo, to je sasvim suprotno, to uopće nije upravljanje imigracijom - to je haos.“

Tekst je u celosti prenet sa sajta Radija Slobodna Evropa.

XS
SM
MD
LG