Linkovi

Evropski lideri zabrinuti za budžet posle odlaska Britanije


Foto: REUTERS/Toby Melville
Foto: REUTERS/Toby Melville

Posebna tema neformalnog samita EU koji je u petak održan u Briselu je evropski budžet nakon odlaska Velike Britanije. Ukoliko se ne promijene prioriteti, države članice će morati plaćati više, svjesni su lideri, koji pokušavaju da dogovore principe gradnje budućeg budžeta, dok se njegova konačna visina očekuje početkom maja. Pred samit održana konferencija o pomoći zemljama Sahela, kojima su obećana finansijska sredstva ali i vojna podrška i kako bi zaustavili terorizam i vratili stabilnost u taj dio Afrike.

Kao i obično, evropski lideri se najteže dogovore o novcu, pa su ovaj put, bez britanske premijerke za stolom, počeli teški razgovor o tome kako finansirati Uniju kada za nešto više od godinu dana Velika Britanija više ne bude u njihovom društvu i ne bude, kao do sada, davala 10 milijardi eura godišnje.

Računica je jednostavna - ukoliko se ne reorganizuju evropski finansijski prioriteti, svi će morati da daju više u budžet, Komisija kaže do 1,1 posto bruto-nacionalnog dohotka. To ne ide na ruku onima koji i sada najviše daju, pa se već čuju pozivi da se režu tradicionalno najveće stavke bud žeta: poljoprivreda i koheziona politika, što bi moglo da znači manje novca ionako siromašnijem dijelu Unije. Sa druge strane, poziva se na veća izdvajanja za bezbjednost.

"Naša pozicija je veoma jasna. Želimo snažniju EU, ali i Uniju koja će bolje da raspolaže sa novcem svojih gradjana. Treba novac pametnije trošiti, kako bi imali više za velike i teške zadatke, kao što je bezbjednosna politika", rekao je austrijski kancelar Sebastijan Kurc.

"Ako želimo da imamo nove prioritete, novu politiku, a ako ne možemo da smanjimo ono što je stara politika, onda treba da prihvatimo da plaćamo više", poručio je predsjednik Evropske komisije Žan Klod Junker.

Namjera je da konačan budžet EU bude dogovoren i odobren u vrijeme izlaska Britanaca iz evropskog društva, ali, sudeći po dosadašnjoj praksi, kada je liderima trebalo gotovo 30 mjeseci da dogovore sumu i prioritete, pegovori o budžetu bi nogli da traju znatno duže.

Lakši dio posla danas je bio dogovor o pomoći Sahelu - pet zemalja ispod saharskog pojasa, gdje su teroristi sve aktivniji, bezbjednost sve manja, a rijeka imigranata prema Evropi sve veća. Dogovorena je pomoć u novcu ali i u opremanju i podršci zajedničkim vojnim snagama od oko 5 hiljada vojnika. Danas je odobreno 100 miliona eura, uz ranije data sredstva Unije i Amerike od oko 300 miliona eura.

"Stvaramo snage za brze intervencije protiv terorističke prijetnje. Njemačka učestvuje u tome, a bavimo se i ilegalnom imigracijom. To zahtijeva bezbjednost kao i razvoj regiona", istakla je njemačka kancelarka Angela Merkel.

XS
SM
MD
LG