Uz ovo, kada je riječ o ukrajinskoj krizi, koja će takodje biti tema susreta, od subote na snagu stupaju nove evropske sankcije, usmjerene na bilo kakvo evropsko poslovanje sa Krimom, anektiranim od strane Rusije.
Redovan samit, temu odredjuju vanredne okolnosti - hitna potreba za investiranjem u nove ideje, projekte, tehnologije, investiranje u novu, svježu budućnost.
"Imali smo iza sebe godinu intenzivnog rada. Uspostavili smo bankarsku uniju. Ekonomska situacija nije laka. Nova Evropska komisija je odmah počela sa poslom, investicijski plan je tu, prvi prijedlog je na papiru, sada nam trebaju projekti", rekla je njemačka kancelarka, Angela Merkel.
A tu već počinje nesigurni teren - ko će i kako providiti projekte, po kakvim kriterijima, hoće li mali opet biti gurnuti u stranu i slično, sva ta pitanja će, sudeći po nacrtu zaključaka, ostati i dalje otvorena. Neko je primjetio - ovogodišnji zaključci decembarskog samita su na četri strane , a godinu ranije su bili na čak 26 strana papira. Za jedne to govori o efikasnosti i fokusu na bitno, za druge je znak da će ovaj samit biti tek lagano doticanje problema - kako je rekao šef evropskih liberala, belgijanac Gaj Verhoštat, biće ovo kola-lajt samit.
A njegov sazivač, novi predsednik Savjeta, Donald Tusk planira ipak efikasniji rad. Čak neki govore da će pokušati sve da 'ugura" u jednu noć, kako bi Brisel oslobodio policijske opsade i blokade zbog VIP-ovaca evropskog nivoa, od kojih traži fokus na najvažnije.
"Treba nam više investicija, više strukturnih reformi, jasno javno finansiranje. Zato tražim danas od Savjeta hitno uspostavljanje evropskog fonda za strategijske investicije".
"Ovaj skup će analizirati Junkerov plan investicija od 315 milijardi eura, da se započne tranzicija na polju energije, digitalnog tržišta. To je bio i ključni francuski zahtjev, to tražim od juna 2012-te. Konačno smo došli do te tačke i plana pozdravio bih napore Evropske komisije da se bez oklijevanja krene sa tim poslom", saopštio je predsjednik Francuske, Fransoa Oland.
Kada je o ukrajinskoj krizi riječ, stiče se utisak da su svi zatečeni dubinom krize u koju je upala Rusija i slobodnim padom rublje, zato se ne čuju oštri tonovi upućeni Moskvi, već prije zapažanja da loša vijest za Moskvu znači i lošu vijest za Evropu i ostatak svijeta. Medjutim, evropski stav oko aneksije Krima je jasan- riječ je o nezakonitom činu, koji vuče i svoje posljedice.
Sutra se u Službenom listu EU objavljuje, a dan iza stupa na snagu novi set sankcija - svim Evropljanima se zabranjuje bilo kakav posao sa i oko Krima, kupovine, kosultantske ili bilo kakve usluge, za brodove pod evropskim zastavama krimske luke su zabranjene, što uključuje i krstareche turističke rute. O kako ozbiljnom potezu je riječ, govori i podatak da je Krim 2013-te posjetilo 6 miliona turista, prošle godine tek trećina, od čega je 80 posto bilo Rusa. Od subote, taj će postotak biti još veći, a turistički prihod onima koji pod kontrolom drže to poluostrvo, još manji.