Posljednjih 48 sati u Briselu, a potom i u Luksemburgu, dogadjaji se smjenjuju jedan za drugim: neformalni skup 15 evropskih lidera o migracijama i pronalaženju evropskog rješenja, potom nakon martovskog, prvi predsjednički dijalog Beograda i Prištine, dan poslije evropski ministri spoljnih poslova u Luksemburgu, a potom Srbija i Crna Gora otvaraju nova poglavlja. U najkraćem, u ova dva dana je intenzivirana tema evropske bezbjednosti i proširenja.
Bezbjednost, jer je to najčešće izgovarana riječ ne samo tokom vikenda u Briselu, već gotovo dvije godine od početka migrantske krize. Kroz prizmu bezbjednosti Evropljani sve češće gledaju na taj problem, te, u nedostatku zajedničkog rješenja, prosežu nacionalnim, što u drugi plan stavlja ne samo evropsku solidarnost već i samu ideju. Tako nije bilo rješenja ni na neformalnom skupu lidera što zemlje, poput Grčke stavlja u nezavidnu situaciju.
"Suočavamo se sa velikom dilemom- ili želimo evropsko rješenje za evropski problem ili će svaka od država sama za sebe da traži rješenje. Mi smo za ovu prvu opciju", poručio je grčki premijer Aleksis Cipras.
Evropski samit, koji počinje u četvrtak, baviće se ovim pitanjem, a na stolu će biti i moguće formiranje izbjegličkih kampova, svojevrsnih prijemnih tačaka, izvan EU. U pripremnim dokumentima za samit pominje se sjever Afrike ali i Zapadni Balkan, što drugi evropski zvaničnici, opet oštro demantuju.
Niko, medjutim, ne demantuje tvrdnje da je nastavak dijaloga Beograda i Prištine na najvišem nivou bio dobra vijest, i da se time o problemima razgovara i, da se, nadati se, oni rješavaju, kao što i moguće rješenje pitanja imena Makedonije otvara vrata da Makedonija, zajedno sa Albanijom, i pored polu rezervi nekih od evropskih članica, započne završne pregovore o prijemu.
"Mi smo preporučili otvaranje pregovora i sa Skopljem i sa Tiranom, riječ je o procesu koji se mjeri ostvarenim naretkom i nadam se da će sutrašnji Savjet za opšte poslove donijeti pravu odluku. Moram reći da na Balkanu vidimo impresivan napredak, prije samo desetak dana sam prisustvovala potpisivanju sporazuma izmedju Atine i Skopja i to se mora podržati. Juče smo imali veoma dobru rundu dijaloga visokog nivoa izmedju Beograda i Prištine koji ide vrlo teško ali i ohrabrujuće . Zapadnom Balkanu sada treba EU koja je konzistentna i koja ispunjava svoja obećanja", saopštila je visoka predstavnica Federika Mogerini.
Kada su kandidati u pitanju, nezaobilazna je bila i prva reakcija na izbore u Turskoj. Evropska komisija se, očekivano, nada da će nove vlasti saradjivati u punoj mjeri sa Unijom, kao što je očekivana i reakcija onih članica koje, iz razičitih razloga, odbacuju mogućnost da Turska postane evropska članica.
"Čekamo na zvanične rezultate turskih izbora ali ništa se nije promijenilo - po našem vidjenju, Turska ne može biti kandidatska zemlja. Umjesto toga, trebali bi radije da radimo na strateškom partnerstvu sa Turskom", istakla je ministarka spoljnih poslova Austrije, Karin Knajsel.
I, konačno, na kraju dana medjuvladine konferencije sa dva kandidata koji otvaraju ukupno tri nova poglavlja pregovora sa Srbijom i Crnom Gorom. Srbija je u ponedeljak veče otvorila poglavlje 13 o ribarstvu i poglavlje 33 o finansijskim i budžetskim odredbama, dok je Crna Gora otvarila poglavlje 17 o ekonomskoj i monetarnoj uniji.
Srbija je u dosadašnjem toku pregovora otvorila je ukupno 12 poglavlja od kojih je dva privremeno zatvorila, dok Crnoj Gori koja je privremeno zatvorila tri poglavlja, preostaje otvaranje još dva od 35 poglavlja završnih pregovora sa Briselom.