Danas je, odbijajući prijedlog zakona o zaštiti intelektualne svojine, kontroverzni ACTA, na Komitetu za trgovinu, Evropski parlament dobio još jednu bitku protiv Evropske komisije, tačnije, u korist hiljada Evropljana koji su proteklih mjeseci demonstrirali želeći zaustaviti donošenje zakona po kojem bi, vjeruju oni, bila zavedena potpuna kontrola interneta. Uloga Komisije, koja je sporne mjere pregovarala sa američkim partnerima prije nego što je Parlament dobio vlast da odlučuje, još uvijek ne želi da prizna poraz. Umjesto toga, cijeli slučaj je predala sudu.
Komitet za trgovinu Evropskog parlamenta, najpozvaniji u ovom tijelu da odlučuje o spornom ACTA zakonu, danas je poslušao glas stotina hiljada Evropljana koji su mjesecima demonstrirali protiv, a nedavno i isporučili brdo potpisa na zahtjev- zaustavite ugrožavanje sloboda, nemojte usvojiti ACTA! Taj kontroverzni zakon koji bi, ukoliko bi prošao u obliku u kojem je bio predložen, otvorio prostor za potpunu kontrolu korištenja interneta od strane provajdera, bio je predmet pregovora Evropske komisije sa američkom stranom prije nego što je na snagu stupio Lisabonski sporazum. Sada, sa Lisabonom, Evropski parlament je postao nezaobilazan u donošenju većine odluka, pa je tako i ACTA, za koju su u Komisiji vjerovali da će glatko proći, stala na toj stanici. Članovi Komiteta za trgovinu EP su danas većinom glasova odbili ACTA.
"Prvo, šaljemo signal da slušamo naše gradjane i mislim da je to veoma važno. Drugi signal je da kada su komercijalni interesi suprostavljeni civilnim slobodama, tada stajemo na stranu civilnih sloboda i veoma sam ponosan što je Parlament tako reagovao. Signal koji ne želimo da pošeljemo je da smo na neki način protiv intelektualnog vlasništva, zato što to nije tačno", poručio je član Evropskog parlamenta, izvjestilac za ACTA, Dejvid Martin.
Doskora nedodirljiva Evropska komisija je, reagujući na masovne demostracije širom Evrope protiv ACTA, pokušala da sebe predstavi što manje krivom za ono što su mnogi prepoznali, neprimjetno stavljanje lanaca na ljudske slobode i u ime zaštite intelektualnog vlasništva, apsolutnu kontrolu nad korištenjem interneta svakoga ko u Evropi ikada klikne na ikonicu internet pretraživača. Ne želeći priznati krivicu, u Komisiji su se dosjetili- daćemo cijeli slučaj na sud, Evropski sud pravde, pa neka on presudi. Danas su otišli i korak dalje tvrdeći da su, u stvari, oni ti koji od ACTE štite interese zabrinutih Evropljana.
"Mi smo i poziciji, mislim da je to čak i naša obaveza, da nastavimo da tražimo mišljenje Evropskog suda pravde, to smo tamo već predali i takvo nešto je potrebno u ime evropskih gradjana koji su zabrinuti da bi ACTA mogla da ima posljedice po temeljna ljudska prava. Želimo odgovore na ta pitanja koja smo, u ime svih nas, postavili Evropskom sudu pravde", kazao je portparol Evropske komisije, Džon Klensi.
Sada su u igri različite opcije, s obzirom da se konačno glasanje Evropskog parlamenta o ACTA očekuje početkom jula. Postoje razmišljanja da bi Komisija mogla naći neki drugi, za parlamentarce ilegalni način da progura sporni zakon, čak nagovoriti evropske članice da to čine pojedinačno. Medjutim, iz Parlamenta poručuju:
"Na kraju, ako na konačnom glasanju u julu budemo rekli NE, mislim da ACTA nikada neće vidjeti svjetlost dana", naglasio je Dejvid Martin.
Komitet za trgovinu Evropskog parlamenta, najpozvaniji u ovom tijelu da odlučuje o spornom ACTA zakonu, danas je poslušao glas stotina hiljada Evropljana koji su mjesecima demonstrirali protiv, a nedavno i isporučili brdo potpisa na zahtjev- zaustavite ugrožavanje sloboda, nemojte usvojiti ACTA! Taj kontroverzni zakon koji bi, ukoliko bi prošao u obliku u kojem je bio predložen, otvorio prostor za potpunu kontrolu korištenja interneta od strane provajdera, bio je predmet pregovora Evropske komisije sa američkom stranom prije nego što je na snagu stupio Lisabonski sporazum. Sada, sa Lisabonom, Evropski parlament je postao nezaobilazan u donošenju većine odluka, pa je tako i ACTA, za koju su u Komisiji vjerovali da će glatko proći, stala na toj stanici. Članovi Komiteta za trgovinu EP su danas većinom glasova odbili ACTA.
"Prvo, šaljemo signal da slušamo naše gradjane i mislim da je to veoma važno. Drugi signal je da kada su komercijalni interesi suprostavljeni civilnim slobodama, tada stajemo na stranu civilnih sloboda i veoma sam ponosan što je Parlament tako reagovao. Signal koji ne želimo da pošeljemo je da smo na neki način protiv intelektualnog vlasništva, zato što to nije tačno", poručio je član Evropskog parlamenta, izvjestilac za ACTA, Dejvid Martin.
Doskora nedodirljiva Evropska komisija je, reagujući na masovne demostracije širom Evrope protiv ACTA, pokušala da sebe predstavi što manje krivom za ono što su mnogi prepoznali, neprimjetno stavljanje lanaca na ljudske slobode i u ime zaštite intelektualnog vlasništva, apsolutnu kontrolu nad korištenjem interneta svakoga ko u Evropi ikada klikne na ikonicu internet pretraživača. Ne želeći priznati krivicu, u Komisiji su se dosjetili- daćemo cijeli slučaj na sud, Evropski sud pravde, pa neka on presudi. Danas su otišli i korak dalje tvrdeći da su, u stvari, oni ti koji od ACTE štite interese zabrinutih Evropljana.
"Mi smo i poziciji, mislim da je to čak i naša obaveza, da nastavimo da tražimo mišljenje Evropskog suda pravde, to smo tamo već predali i takvo nešto je potrebno u ime evropskih gradjana koji su zabrinuti da bi ACTA mogla da ima posljedice po temeljna ljudska prava. Želimo odgovore na ta pitanja koja smo, u ime svih nas, postavili Evropskom sudu pravde", kazao je portparol Evropske komisije, Džon Klensi.
Sada su u igri različite opcije, s obzirom da se konačno glasanje Evropskog parlamenta o ACTA očekuje početkom jula. Postoje razmišljanja da bi Komisija mogla naći neki drugi, za parlamentarce ilegalni način da progura sporni zakon, čak nagovoriti evropske članice da to čine pojedinačno. Medjutim, iz Parlamenta poručuju:
"Na kraju, ako na konačnom glasanju u julu budemo rekli NE, mislim da ACTA nikada neće vidjeti svjetlost dana", naglasio je Dejvid Martin.