Komitet za spoljne poslove Evropskog parlamenta izglasao je danas prijedlog rezolucije o Srbiji; rezolucije koja prepoznaje ostvareni napredak, ali i ukazuje na odredjene tačke - slobodu medija, nastavak normalizacije odnosa sa Prištinom i usaglašavnje sa evropskom spoljnom politikom. Značajno je da nisu prošli amadmani koje su podnijeli članovi Parlamenta iz Hrvatske, a koji uslovljavaju napredak Srbije rješavanjem bilateralnih pitanja.
U svakom slučaju, čini se da je nacrt rezolucije o Srbiji dobio najviše moguće podrške Komiteta za spoljne poslove, što govori o tome koliko je objektivan i aktuelan.
“Bila su ovo dva veoma interesantna dana za Komitet za spoljne poslove, posebno za Srbiju i njen narod. Juče smo imali široku raspravu o mom izvještaju, a danas je bilo glasanje. Veoma sam srećan: 50 kolega je glasalo ZA, 4 protiv i dva uzdržana i to je veoma, veoma dobar rezultat koji pokazuje da Srbija uz sebe ima veliku većinu u EP i to mi izgleda kao dobar uvod u plenarnu sjednicu, zakazanu za martu u Strazburu”, poručio je izvjestilac za Srbiju Evropskog parlamenta, Dejvid Mekalister.
Član Evropskog parlamenta iz Hrvatske, iz HDZ-a, Andrej Plenković rekao je:
"Mislim da je kolega Mekalister kao izvjestilac za Srbiju pripremio dobar izvještaj, usvojen je čitav niz amandmana na njegov tekst, veliki broj kompromisnih amandmana, mislim da je izvještaj balansiran, da ukazuje na bitne probleme koji predstoje Srbiji da ih riješi na putu prema EU. Naravno da je tu čitav niz pitanja koja su bila od interesa, objektivno, za rješavanje odnosa Srbije i Hrvatske, referiranje na bilateralne sporazume, tu mislim na sprovodjenje sporazuma o normalizaciji, poštivanje sporazuma o zaštiti manjina, na njihovo adekvatno predstavljanje na svim nivoima vlasti. Takodje, važno je da je u rezoluciji spomenuto i rješavanje pitanja nestalih osoba, kao i čitav niz pitanja koja se odnose na sprovodjenje pravnog nasljedstva, sprovodjenje sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju i priprema za otvaranje pojedinih poglavlja pregovora. Medjutim to ne znači da mi nećemo raditi dalje na tom pitanju. Postoji mogućnost da se to pitanje otvori i pred raspravu na plenarnoj sjednici o rezoluciji o Srbiji. Ja sam duboko uvjeren da je taj zakon donesen na način da on krši suverenitet susjednih država, u ovom slučaju bivših zemalja SFRJ, na način koji nije normalan, to je neka hibridna varijanta kvazi-univerzalne jurisdikcije. Srbija u svom kaznenom zakonu, kao i mnoge druge zemlje, ima univerzalnu jurisdikciju i ona nije sporna. Ovo je vrlo specifično proširenje nadležnosti organa Srbije za koje mi smatramo da je nepravedno, nije primjereno da postoji i stvara jednu pravnu ne sigurnost za državljane EU", rekao je Plenković.
Dok je Mekalister objasnio:
“Bila su 222 amandmana na moj izvještaj, a 25 ih je došlo od kolega iz Hrvatske i pokušao sam da izadjem u susret što je više amandmana moguće. O pitanju jurisdikcije srpskih sudova u procesuiranju slučajeva ratnih zločina na terotoriji Hrvatske smo imali debatu u mojoj narodnjačkoj političkoj grupi, i postigli smo kompromis da pozovemo EK da još jednom analizira srpski zakon i da vidi da li je u saglasnosti sa medjunarodnim zakonima. Narednih dana ćemo vidjeti da li se sa tim slažu i ostale političke grupe”, zaključio je Mekalister.
Evropski parlament će o rezoluciji o Srbiji glasati narednog mjeseca na parlamentarnoj sednici u Strazburu.