Evropske lidere danas i sutra čeka nimalo lak zadatak- da pomire različita mišljenja oko snažnijih veza izmedju Brisela i nacionalnih ekonomija, što, strahuju Nijemci, govori više o namjeri prvih ljudi Unije da podijele teret budžetskih dugovanja posrnulih članica, nego o tome kakve i kolike moći u budućnosti mogu da imaju oni koji upravljaju nacionalnim budžetima.
Danas poslijepodne se evropski lideri opet okupljaju u Briselu, a na agendi skupa je plan kakav je predsjednik Evropskog vijeća, Van Rompuj sročio, zajedno sa Komisijom, Evropskom centralnom bankom i ministrima finansija euro-zone - prepoznat kao korak dalje prema snažnijoj ekonomskoj, finansijskoj i političkoj uniji, plan je naišao na njemačko podozrenje - tako kancelarka Merkel, govoreći juče pred Bundestagom, kaže kako je prevelika disproporcija plana izmedju pitanja kako podijeliti teret dugova posrnulih evropskih država i pitanja kako će izgledati i kolike će biti moći nacionalnih budžeta...Dovoljno razloga da se misli kako je izlaz iz krize još daleko...
"Ne treba pretjerivati sa očekivanjima od samita - razlike su vidljive i velike. Njemačka kancelarka Merkel je iznijela svoj stav, što znači da neće biti evropskih obveznica; Sigurno u skoro vrijeme, što ne znači da smo našli put iz krize. Biće teško savladati krizu ali EU može da stvori mjere koje bi vodile smanjenju interesnih stopaposebno za države kojima je to potrebno", naveo je predsjednik Evropskog parlamenta Martin Šulc.
"Od samita očekujemo da se dogovore, ne samo Njemačka, već i sve države članice. Sigurno je da je Njemačka, kao najveća ekonomija euro-zone, kritično važna. Riječ je o opredjeljenju da se ide dalje u integraciju euro-zone, uz puno poštivanje različitosti. Mislim da će to i biti postignuto , jer jer je u temeljnom interesu Njemačke da ima sporazum, uključujući i tačke na kojima Njemačka s pravom insistira - potreba za većom disiplinom, strukturnim reformama, potreba da se prihvate neka od opredjeljenja u smislu političke integracije", kaže predsjednik Evropske komisije Žoze Manuel Barozo.
U isto vrijeme, iz Italije, koja sa krajnjim naporima drži glavu iznad mora dugova, upozoravaju da, ako propadne i ovaj pokušaj uspostave snažnijih evropskih monetarnih, a uz njih i ekonomskih i političkih mehanizama, to bi moglo biti pogubno ne samo za euro, već i cijelu evropsku konstrukciju. Imajući na umu preduboke razlike u gledanjima evropskih članica, vjeruje se da bi rezultat dvodnevnog summita u Briselu mogao biti polovičan - tapšanje po ledjima predlagača plana, predsjednika Evropskog vijeća, an Rompuya, i uljudna molba da plan vrati na dorado - ispita i druge mogućnost koje bi pomirile za sada nepomirljive.
Kada je riječ o Crnoj Gori, očekuje se da će samit potvrditi odluku evropskih ministara da pregovori o prijemu započnu već sutra - to je danas potvrdio i evropski komesar za proširenje.
"Započećemo pregovore o prijemu u petak, što treba da potvrdi i Evropski savjet. Ali već smo imali dijalog sa CG o poglavljima 23 i 24 o vladavini prava, jer su to od nas tražile države članice Unije .Ovo je po prvi put da se na ovaj način obradjuju ova pôglavlja- nije riječ o tome da želimo proširenje da učinimo još težim, komplikovanijim i dužim. Ovo je zato da budemo sigurnioda ispunjavajući ova dva poglavlja, država ne donosi samo zakone i uspostavlja nove institucije, već i pokazuje rezultate...", kaže komesar za proširenje, Štefan File.
Kada je riječ o potvrdi početka pregovora za CG, ne očekuju se dodatni problemi od strane šefova država ili vlada - vjeruje se da su sve nesuglasice medju evropskim članicama o tome riješene upravo insistiranjem da se prva otvaraju i posljednja zatvaraju poglavlja pregovora koja se bave za Evropljane najosjetljivijim temama- vladavinom zakona, borbom protiv korupcije i organizoavanog kriminala.
Danas poslijepodne se evropski lideri opet okupljaju u Briselu, a na agendi skupa je plan kakav je predsjednik Evropskog vijeća, Van Rompuj sročio, zajedno sa Komisijom, Evropskom centralnom bankom i ministrima finansija euro-zone - prepoznat kao korak dalje prema snažnijoj ekonomskoj, finansijskoj i političkoj uniji, plan je naišao na njemačko podozrenje - tako kancelarka Merkel, govoreći juče pred Bundestagom, kaže kako je prevelika disproporcija plana izmedju pitanja kako podijeliti teret dugova posrnulih evropskih država i pitanja kako će izgledati i kolike će biti moći nacionalnih budžeta...Dovoljno razloga da se misli kako je izlaz iz krize još daleko...
"Ne treba pretjerivati sa očekivanjima od samita - razlike su vidljive i velike. Njemačka kancelarka Merkel je iznijela svoj stav, što znači da neće biti evropskih obveznica; Sigurno u skoro vrijeme, što ne znači da smo našli put iz krize. Biće teško savladati krizu ali EU može da stvori mjere koje bi vodile smanjenju interesnih stopaposebno za države kojima je to potrebno", naveo je predsjednik Evropskog parlamenta Martin Šulc.
"Od samita očekujemo da se dogovore, ne samo Njemačka, već i sve države članice. Sigurno je da je Njemačka, kao najveća ekonomija euro-zone, kritično važna. Riječ je o opredjeljenju da se ide dalje u integraciju euro-zone, uz puno poštivanje različitosti. Mislim da će to i biti postignuto , jer jer je u temeljnom interesu Njemačke da ima sporazum, uključujući i tačke na kojima Njemačka s pravom insistira - potreba za većom disiplinom, strukturnim reformama, potreba da se prihvate neka od opredjeljenja u smislu političke integracije", kaže predsjednik Evropske komisije Žoze Manuel Barozo.
U isto vrijeme, iz Italije, koja sa krajnjim naporima drži glavu iznad mora dugova, upozoravaju da, ako propadne i ovaj pokušaj uspostave snažnijih evropskih monetarnih, a uz njih i ekonomskih i političkih mehanizama, to bi moglo biti pogubno ne samo za euro, već i cijelu evropsku konstrukciju. Imajući na umu preduboke razlike u gledanjima evropskih članica, vjeruje se da bi rezultat dvodnevnog summita u Briselu mogao biti polovičan - tapšanje po ledjima predlagača plana, predsjednika Evropskog vijeća, an Rompuya, i uljudna molba da plan vrati na dorado - ispita i druge mogućnost koje bi pomirile za sada nepomirljive.
Kada je riječ o Crnoj Gori, očekuje se da će samit potvrditi odluku evropskih ministara da pregovori o prijemu započnu već sutra - to je danas potvrdio i evropski komesar za proširenje.
"Započećemo pregovore o prijemu u petak, što treba da potvrdi i Evropski savjet. Ali već smo imali dijalog sa CG o poglavljima 23 i 24 o vladavini prava, jer su to od nas tražile države članice Unije .Ovo je po prvi put da se na ovaj način obradjuju ova pôglavlja- nije riječ o tome da želimo proširenje da učinimo još težim, komplikovanijim i dužim. Ovo je zato da budemo sigurnioda ispunjavajući ova dva poglavlja, država ne donosi samo zakone i uspostavlja nove institucije, već i pokazuje rezultate...", kaže komesar za proširenje, Štefan File.
Kada je riječ o potvrdi početka pregovora za CG, ne očekuju se dodatni problemi od strane šefova država ili vlada - vjeruje se da su sve nesuglasice medju evropskim članicama o tome riješene upravo insistiranjem da se prva otvaraju i posljednja zatvaraju poglavlja pregovora koja se bave za Evropljane najosjetljivijim temama- vladavinom zakona, borbom protiv korupcije i organizoavanog kriminala.