Izbjeglička kriza u Evropi prijeti da izmakne kontroli - dramatična situacija u Madjarskoj, tragedije izbjeglica duboko na evropskoj teritoriji, neusaglašen i u mnogim slučajevima nedovoljan odgovor na krizu od strane evropskih država, tretman izbjeglih i medjusobne optužbe evropskih vlada, slika su situacije u kojoj se Unija danas našla.
U situaciji kada je samo ovog mjeseca 50 hiljada izbjeglica iz Srbije prešlo u Madjarsku, koja prijeti dovodjenjem armije na granicu, sada obezbjedjenju bodljikavom žicom, a hiljade novih ulaze na evropski prostor slijedeći rute preko Balkana ka Zapadu, Evropljani su se suočili sa poraznim činjenicama - ne postoji zajednička migracijska politika, postojeća pravila, poput Dablinskih, gdje je za izbjegle odgovorna država Unije na koju on prvu kroči, potvrdjuju se kao apsurdna, i sve zajedno čini da teret krize jedne guši a drugi ga odbacuju.
Madjari, prema ostatku Evrope, u ovoj situaciji vuku pogrešne poteze - sve su glasnije kritike bodljikave žice na granici, koju francuski zvaničnici ocjenjuju kao "nepoštovanje zajedničkih evropskih vrijednosti".
Budimpešta, sa svoje strane, odgovara da joj ne trebaju lekcije već zajednička, evropska akcija, dok se rijeka izbjeglica koje dolaze na evropsko tlo gotovo svakodnevno povećava. Samo prošlog mjeseca ih je na područje Unije ušlo 107 hiljada, što nije zabilježeno u evropskoj istoriji. Sasvim prirodno, na udaru kritika se našla i Evropska komisija koju optužuju da nije reagovala ni brzo ni dovoljno kako bi se preduprijedilo ovo stanje.
"Ne želim da upirem prstom u bilo koga, ali, kako se približavamo evropskom samitu, predlažem da svi pogledaju šta smo to mi predlagali kao zajednički način rješavanja problema migracija u Evropi, šta smo već uradili prije nego što se sve ovo počelo dešavati, kao to da smo utrostručili sredstva sa akcije na Mediteranu i rezultat toga je da tamo stvari više ne stoje tako loše kao prije toga, činjenica da naš prijedlog relokacije još uvijek čeka na realizaciju, sve ovo bi ljudi trebali da vide i to bi trebalo pokazati našim kritičarima da smo odlučni da brzo i oštro provedemo ostatak evropske migracijske agende", saopšteno je iz Evropske komisije.
Medjutim, kritike ne prestaju, poput one upućene od strane njemačke kancelarke, da bi Komisija trebala mnogo više da čini na evropskom rješenju krize koju jedni, poput njene zemlje koja će ove godine primiti 800 hiljada izbjeglih, osjećaju punom snagom, dok drugi odbijaju da uzmu bilo kakvo učešće u njoj.
Očekivano, Njemačka je jedna od evropskih država koja je tražila da se hitno sastanu ministri unutrašnjih poslova i pokušaju da ublaže krizu. Uz ovo, već sutra se u Briselu očekuje često i oštro kritikovani madjarski premijer koji će, kako se očekuje takodje tražiti evropski odgovor na migracijsku krizu. Luksemburško predsjedništvo Unije, sazivajući skup ministara je objavilo kako će se ovaj vanredni sastanak baviti politikom povrataka, medjunarodnom saradnjom i mjerama na sprječavanju krijumčarenja ljudima
U isto vrijeme, uz gotovo redovne blokade euro-tunela od strane izbjeglica koje bi željele da se domognu Velike Britanije, koja je, uzgred, odbila da primi bilo koga u programu relokacije, tamošnja vlada poručuje da prihvat izbjeglih nije rješenje- po njima, kriza se može riješiti samo otklanjanjem njenog uzroka.
Ispravno rečeno, rekli bi u Briselu, ali daleko od dovoljnog učinjeno u situaciji kada treba djelovati odmah, na djelu pokazati proklamovanu solidarnost i zaštiti ljudska prava onih čija krivica je samo u tome što su se rodili na pogrešnom mjestu.