Vrijednosti dionica na svjetskim berzama naglo su pale, posle neočekivane najave grčkog premijera Jorgosa Papandreua da će biti održan referendum o evropskom sporazumu za smanjenje duga, postignutom nakon mjeseci teških pregovora. I dok evropski lideri izražavaju odlučnost kada je riječ o primjeni plana o ublažavanju krize, analitičari upozoravaju da bi njegovo odbacivanje praktično značilo da Atina napušta eurozonu.
Drevna Grčka poznata je kao kolijevka demokratije. Grci će sada glasati o sopstvenoj ekonomskoj sudbini i moguće uticati na sudbinu cjelokupne eurozone. Premijer Jorgos Papndreu iznenadio je domaću i inostranu javnost, najavom održavanja referenduma o novom evropskom planu, u januaru naredne godine.
“To je najviši oblik demokratije i izuzetan trenutak patriotizma kada građani odlučuju. Zato treba prepustiti narodu da donese konačnu odluku.”
Najava grčkog premijera izazvala je političku buru u zemlji. Uoči glasanja o povjerenju vladi u četvrtak, jedna članica vladajuće stranke napustila je partiju, dok je šest visokih zvaničnika PASOK-a pozvalo Papandreua da podnese ostavku. Opozicija je zatražila hitne izbore, dok mediji ocjenjuju da je odluka o održavanju referenduma predstavlja izuzetan politički rizik za vladu. Nezadovoljstvo je prisutno i na ulicama prijestonice.
“Ukolliko referendum bude održan, neće biti dobrog ishoda. Ukoliko glasamo za MMF, osuđeni smo na propast. Ukoliko se vratimo na drahmu, takođe smo osuđeni na propast”, kaže penzioner Angelos Paraskevopulos.
Talas štrajkova i protesta protiv mjera štednje je poslednjih mjeseci paralisao grčke gradove. Novi evropski plan predviđa dalje smanjenje penzija i zarada u državnom sektoru, kao i povećanje poreza. Prema istraživanjima javnog mnjenja više od polovine Grka ne odobrava postignuti sporazum, što znači da je njegovo odbacivanje na referendumu realna mogućnost. Politički novinar Kostas Raptis smatra da su Grci sve više protiv Evropske unije.
“Riječ je o izuzetno neizbalansiranom ekonomskom odnosu. A sada i političkom. Ta neizbalansiranost se sada odražava u politici, s obzirom na to da velike ekonomije u eurozoni diktiraju perifernim zemljama šta da rade i kako.”
To je podstaklo i nove tenzije u odnosima sa Njemačkom, koja prednjači u zahtjevima za veću štednju u Grčkoj. Tokom prošlonedjeljnog obilježavanja grčkog nacionalnog praznika, ustanka protiv okupacionih sila tokom Drugog svjetskog rata, demonstranti su mahali anti-njemačkim zastavama i transparentima. Njemci su pak danas oštro kritikovali poziv na održavanje referenduma.
“Neprihvatljivo je stalno pomagati Grčku. Atina definitivno neće moći da sama preokrene situaciju”.
Njemačka kancelarka Angela Merkel i francuski predsjednik Nikola Sarkozi u međuvremenu su, nakon telefonskog razgovora, saopštili da su "odlučni" u tome da bude primjenjen plan za spasavanje Grčke i najavili sastanak sa Medjunarodnim monetarnim fondom i Evropskom unijom, a potom sa grčkim vlastima sjutra u Kanu, a uoči samita G20. Lideri Evropske unije Herman Van Rompuj i Hoze Manuel Baroso pak izražavaju “puno povjerenje” da će Atina poštovati prošlonedeljni sporazum. Analitičari međutim upozoravaju na opasne posljedice Papandreuove odluke.
“Ukoliko bude pozitivan ishod, on će naravno imati podršku naroda. U suprotnom, referendum bi mogao da dovede do situacije u kojoj Grčka više ne bi mogla da bude članica eurozone", smatra predsjednik Evropske škole menadžmenta Jorg Rokol.
"Najgori scenario trenutno je da bi, ako Grčka stvarno odbacuje evropski paket pomoći, to moglo da uništi cjelokupni euro sistem”, ističe trgovac na berzi Oliver Rot.
Nakon nekoliko dana relativnog mira, u Evropi je ponovo zavladala politička i ekonomska nesigurnost. To se, očekivano, odrazilo na svjetska tržišta, na kojima je zabilježen nagli pad vrijednosti akcija. Stvoreni su i novi problemi za lidere eurozone koji su se nadali da će na samitu G20 u četvrtak moći da upute poruku da je dužnička kriza konačno pod kontrolom.