Evropska unija je danas, na sastanku ministara vanjskih poslova, odlučila da uvede sankcije ne samo pro-ruskim zvaničnicima na Krimu, odgovornim za sprovodjenje refrerenduma pod veoma sumnjivim okolnostima, već i zvaničnicima Moskve koji, kako tvrde, nisu imali ništa sa krimskom dramom.
"Ne moram da vas podsjećam da je referendum nelegalan i protivan ustavu Ukrajine, kao i medjunarodnom pravu. Još jednom pozivam Rusiju da se susretne sa ukrajinskim liderima i započne dijalog i smiri situaciju što je prije moguće. Za sada ne vidimo dokaze da to i radi", kazala je visoka predstavnica EU Ketrin Ešton.
"Aneksija Krima od strane Rusije bi značila kršenje medjunarodnih zakona i politički, ne mogu da shvatim da sedam dekada nakon Svjetskog rata mi počinjemo da ponovoprekrajamo granice , umjesto da učinimo kraj tome. Naša reakcija mora biti takva da bude jasna Rusiji, ali takodje da ostavi otvorena sva vrata i da izbjegne eskalaciju u Evropi. Neophodno je poslati misiju OSCE-a i na istok Ukrajine. Destabilizaciju te zemlje možemo izbjeći sa posmatračkom misijom, ali to zavisi od Rusije. Kada Rusi preko telefna tvrde da nemaju namjeru da svoju aktivnost šire na istok i jug Ukrajine, sada imamo priliku da to i provjerimo slanjem OSCE misije. Ta bi misija trebala da ode na teren odmah, a ne za dvije, tri sedmice kada će već biti
kasno, "poručio je ministar vanjskih poslova Njemačke, Frank Volter Štajnmajer.
Lista sankcija protiv ukupno 21 zvaničnika sa Krima, članova ruskog parlamenta, ruske vojne mašinerije, nije konačna, a riječ je o zabrani putovanja na područje evropskih država, dok su ranije Evropljani na čekanje stavili razgovore sa Rusima o viznim olakšicama.
"Donijeli smo tri vrste odluka- sankcije protiv zvaničnika Krima i Rusije, uključujući zamrzavanje imovine i zabranu putovanja. Uz ovo, predlažemo OSCE posmatrače u cijeloj Ukrajini, kao i to da podržavamo Ukrajinu politički i ekonomski. Čvrsti smo u osudi neprihvatljive ruske odluke , ali u isto vrijeme otvoreni za dijalog koji bi vodio smimrivanju tenzija. Naglašavam da je Evropa u ovome bila jedinstvena", rekao je
ministar vanjskih poslova Francuske, Loren Fabijis.
Krajem sedmice se u Briselu okupljaju šefovi evropskih država ili vlada, a ključna tema će biti, naravno Ukrajina. Ukoliko do tada današnje poruke iz Brisela ne naidju na pozitivan odgovor sa ruske strane i ne započne proces smirivanja situacije, očekuje se da će Evropljani tada započeti i treću fazu sankcija- blokiranje trgovinske i ekonomske saradnje što će, gotovo sigurno, donijeti štete i Uniji i Moskvi. Medjutim, kako ovdje ističu, Evropljanima nije ostala niti jedna druga opcija.
"Ne moram da vas podsjećam da je referendum nelegalan i protivan ustavu Ukrajine, kao i medjunarodnom pravu. Još jednom pozivam Rusiju da se susretne sa ukrajinskim liderima i započne dijalog i smiri situaciju što je prije moguće. Za sada ne vidimo dokaze da to i radi", kazala je visoka predstavnica EU Ketrin Ešton.
"Aneksija Krima od strane Rusije bi značila kršenje medjunarodnih zakona i politički, ne mogu da shvatim da sedam dekada nakon Svjetskog rata mi počinjemo da ponovoprekrajamo granice , umjesto da učinimo kraj tome. Naša reakcija mora biti takva da bude jasna Rusiji, ali takodje da ostavi otvorena sva vrata i da izbjegne eskalaciju u Evropi. Neophodno je poslati misiju OSCE-a i na istok Ukrajine. Destabilizaciju te zemlje možemo izbjeći sa posmatračkom misijom, ali to zavisi od Rusije. Kada Rusi preko telefna tvrde da nemaju namjeru da svoju aktivnost šire na istok i jug Ukrajine, sada imamo priliku da to i provjerimo slanjem OSCE misije. Ta bi misija trebala da ode na teren odmah, a ne za dvije, tri sedmice kada će već biti
kasno, "poručio je ministar vanjskih poslova Njemačke, Frank Volter Štajnmajer.
Lista sankcija protiv ukupno 21 zvaničnika sa Krima, članova ruskog parlamenta, ruske vojne mašinerije, nije konačna, a riječ je o zabrani putovanja na područje evropskih država, dok su ranije Evropljani na čekanje stavili razgovore sa Rusima o viznim olakšicama.
"Donijeli smo tri vrste odluka- sankcije protiv zvaničnika Krima i Rusije, uključujući zamrzavanje imovine i zabranu putovanja. Uz ovo, predlažemo OSCE posmatrače u cijeloj Ukrajini, kao i to da podržavamo Ukrajinu politički i ekonomski. Čvrsti smo u osudi neprihvatljive ruske odluke , ali u isto vrijeme otvoreni za dijalog koji bi vodio smimrivanju tenzija. Naglašavam da je Evropa u ovome bila jedinstvena", rekao je
ministar vanjskih poslova Francuske, Loren Fabijis.
Krajem sedmice se u Briselu okupljaju šefovi evropskih država ili vlada, a ključna tema će biti, naravno Ukrajina. Ukoliko do tada današnje poruke iz Brisela ne naidju na pozitivan odgovor sa ruske strane i ne započne proces smirivanja situacije, očekuje se da će Evropljani tada započeti i treću fazu sankcija- blokiranje trgovinske i ekonomske saradnje što će, gotovo sigurno, donijeti štete i Uniji i Moskvi. Medjutim, kako ovdje ističu, Evropljanima nije ostala niti jedna druga opcija.