Linkovi

Ministri EU o problemu lažnih azilanata


Danas je započeo dvodnevni sastanak ministara unutrašnjih poslova EU, koji, pored ostalog, na dnevnom redu ima nesmanjeni pritisak lažnih azilanata u pravcu EU.

Danas je započeo dvodnevni sastanak ministara unutrašnjih poslova EU, koji, pored ostalog, na dnevnom redu ima nesmanjeni pritisak lažnih azilanata u pravcu EU. Nekoliko evropskih članica će, kako se najavljuje, ovaj skup iskoristiti da još jednom podvuku neodrživost situacija u kojoj sa Zapadnog Balkana dolaze hiljade potražilaca azila, želeći po svaku cijenu i bez osnova, ostati na Zapadu.

Već neko vrijeme vlade Belgije, Njemačke, Austrije, Francuske i Luksemburga traže od Brisela da ubrza proces usvajanja mehanizma privremenog stavljanja van snage bezviznog režima za one zemlje čiji gradjani ozbiljno krše sporazum o bezviznom režimu. Odnosi se to, prije svega, na Zapadni Balkan, posebno na Srbiju i Makedoniju, kojima se po broju lažnih azilanata približava i Bosna i Hercegovina.

Prilika je i danas započeti dvodnevni skup ministara unutrašnjih poslova EU, a razlog - u posljednje tri godine je oko 60 hiljada lažnih azilanata pristiglo sa zapadnobalkanskog područja u evropske države tražeći azil - gotovo svi zahtjevi su odbijeni kao neosnovani, što ne umanjuje talas potrazilaca azila iz tog pravca i izaziva sve veću nervozu vlasti evropskih država.

"Situacije je veoma, veoma važna za Švedsku jer mnogo onih koji traze azil dolazi u moju zemlju, takodje vidimo da se slično dešava u ostalim državama - danas devet evropskih članica prima čak 90 posto potražilaca azila u Evropi. Mislim da ovo traži veći usaglašeni pristup svih evropskih država, posebno Evropskog parlamenta sa kojim još nisu zaključeni pregovori po ovom pitanju", kaže ministar za migracije i politiku azila Švedske, Tobias Bilstrom.

Zastoj u pregovorima izmedju evropskih ionstitucija o mehanizmu stavljanja van snage bezviznog režima nastao je jer je u istom paketu pitanja i zahtjev Češke da EU recipročno odgovori Kanadi koja je nedavno češkim gradjanima uvela vize - svi pokušaji Savjeta ministara, koji bi da što prije od lažnih azilanata zaštiti Šengenski prostor, da razdvoji problem Zapadnog Balkana i Češke su propali, tako da rješenje jednog čeka na odgovore drugog problema. U svakom slučaju, do zelenog svjetla Parlamenta će se čekati najranije do početka naredne godine, ako ne i duže, ali, kako tvrde ovdje, zaštitni mehanizam kad-tad mora stupiti na snagu da bi zaštitio do sada postignutu slobodu kretanja i one koji je ne zloupotrebljavaju.

"Još uvijek postoje izazovi - sve više ljudi želi ući u prostor Šengena, kako da ponovo razmotrimo našu politiku viza, da učinimo lakšim ulazak onima koji sa dobrim namjerama dolaze u Evropu, zadržavajući visok nivo sigurnosti i kontrole onih koji prelaze granice?", postavlja pitanje evropska komesarka za unutrašnje poslove, Sesilia Malmstrom.

U svakom slučaju, očekuje se da će ministri unutrašnjih poslova pojačati pritisak na Parlament da ubrza proceduru usvajanja mehanizma stavljanja van snage bezviznog režima za one države čiji gradjani zloupotrebljavaju ovu povlasticu. Čini se da je taj mehanizam potreban i onima koji zvone na uzbunu i drugima koji žele region Zapadnog Balkana približiti Evropi - prvi bi da se zaštite, a drugi da smire strasti i tako sačuvaju slobodu kretanja evropskim prostorom, posebno za one koji putuju bez namjere da zloupotrijebe, bar kada je riječ o državama Zapadnog Balkana, teško stečeno evropsko povjerenje.
XS
SM
MD
LG