Linkovi

Nesuglasice na samitu


Ruski predsednik Vladimir Putin, predsednik Evropskog saveta Herman van Rompuj i predsednik Evropske komisije, Žoze Manuel Barozo na zajedničkoj konferenciji za novinare posle samita u Briselu, 21. decembar 2012.
Ruski predsednik Vladimir Putin, predsednik Evropskog saveta Herman van Rompuj i predsednik Evropske komisije, Žoze Manuel Barozo na zajedničkoj konferenciji za novinare posle samita u Briselu, 21. decembar 2012.

Kao što se i očekivalo, Evropska unija i Rusija na upravo održanom summitu u Briselu, nisu uspele da nadju zajednički jezik.

Pitanja energije i ukidanja viza za ruske državljane ostala su kamen spoticanja. Ako nešto ostane zapamćeno poslije summita, biće tpo verbalni duel dvojice
predsjednika - Putina i Baroza.

Najtačnije bi bilo reći da su Evropljani, ne želeći dublje komplikovati veze sa Moskvom, izbjegli jednu od vrućih tema - ljudska prava, dok je druga, ne manje vruća tema, energija, bila previše krupna da bi bila ignorisana.

Naime, od marta prossle godine u EU je na snazi zakon protiv monopolizacije gasnog sistema te se, s tim u vezi na meti našao ruski gigant Gazprom, što Kremlju, razumljivo, nije bilo po volji jer, po tom zakonu, Rusi moraju prodati instalacije na prostoru evropskih članica, te tako izgubiti primat kojem su se nadali.

Ruska strana takvu mjeru naziva necivilizovanom, potezom koji, vjeruju, vodi konfiskovanju ruskih investicija u EU. Na to je predsjednik Evropske komisije odgovoara Žoze Manuel Barozo odgovorio:

"Vaše kompanije su dobrodošle na evropsko tržište. Medjutim, one moraju u punoj mjeri da poštuju naša pravila i to je važno da se shvati. Kod nas postoji vladavina zakona a ovaj zakon je dio toga."

Vladimir Putin je na to uzvratio:

"Moj stari dobri prijatelj Barozo je svoju poziciju objasnio sa toliko detalja, tako emotivno, zato što zna da nije u pravu. Molim vas, pogledajte u naš sporazum, pročitajte ga."

Kada je riječ o vizama, ruska strana je uvjerena da je ispunila sve što su Evropljani tražili kako bi dobila bezvizni režim za svoje gradjane. Uz to, Rusi su samo prošle godine ostavili 18 milijardi eura kupujući u evropskim radnjama. Medjutim, evropska strana želi napredak na tom polju korak po korak - pre svega pojednostavljen i jeftiniji dolazak do viza za zvaničnike, studente, nevladine organizacije. Evropski argument je da sistem kakav postoji funkcioniše besprijekorno. 5,3 miliona viza za Ruse prošle godine i porast posjeta od 63 posto govore da tu, za sada, nema problema, bar kada se se gleda sa evropske strane granice.
XS
SM
MD
LG