Protekli vikend će u dokumentima Evropskog servisa za spoljne poslove ostati zaboilježen kao vrijeme kada je njegova šefica, baronesa Ešton, po prvi put posjetila Teheran i, vjeruje se, otvorila put za snažniji uticaj Brisela kada je riječ o stanju ljudskih prava u Iranu, kao i o borbi za zaustavljanje krijumčarenja drogama iz tog pravca prema Zapadu. Ipak, nezaobilazna tema susreta je bio i iranski nuklearni program.
Teško da bi se prva posjeta Visoke predstavnice EU mogla smatrati uspješnom, kao što je vidi zvanični Brisel, da nije za obje strane trenutno značajnija tačka pregovora otvorena u Beču - iranski nuklearni program. Bolji ukupni odnosi su, nesumnjivo, preduslov za postizanje trajnog sporazuma o nuklearnim pitanjima koja, kada je riječ o Iranu, izazivaju podozrenje mnogih sa zapadne strane.
"Ovo je bila prillika da razgovaramo o stvarima kojima pridajemo veliku važnost, pitanjima od važnosti za region, kao što je tragična situacija u Siriji, mogućoj saradnji kada je riječ o budućnosti Avganistana, borbi protiv krijumčarenja drogom, kao da i razgovaramo na koji način da unaprijedimo dijalog o ljudskim pravima", navela je Ešton.
Evropljani, dakle, žele da iskoriste prostor za razgovor o ukupnim odnosima, za šta imaju saglasnost Teherena, sve dok postoji realna nada da bi se mogao postići trajan sporazum o nuklearnom programu.
"Teško, izazovno, bez garancija da ćemo uspjeti, ali je veoma važno da rad iranske strane na tome ima podršku iranskog naroda, kao što moj rad na tome ima podršku medjunarodne zajednice sa konačnim ciljem da uspije. Iran će prihvatiti samo ona rješenja koja poštuju pravo njegovog naroda i njihove interese, te da nema sumnje u naše namjere - Iran nema namjeru da prozivodi nuklearno oružje."
"Iran je odlučan da se sporazum postigne - pokazali smo dobru volju, pokazali smo političku opredjeljenost i što se nas tiče, uradili smo svoje. Sada je na drugoj strani da ispuni svoje obaveze po Ženevskom sporazumu i da se vrati pregovaračkom stolu sa željom, odlukom i opredjeljenjem da se postigne sporazum prihvatljiv za obje strane. Ako to bude slučaj, vjerujem da sporazum možemo ostići u okviru narednih četiri- pet mjeseci", rekao je iranski šef diplomatije Džavad Zarif.
Posjeta Visoke predstavnice EU Teheranu dolazi u nizu nedavnih sličnih posjeta kakve su načinile delegacije Evropskog parlamenta i nekolio evropskih ministara spoljnih poslova, poput onih iz Italije, Švedske, te Poljske. Sve one označavaju otopljavanje odnosa dvije strane, mada, svima je jasno, proces, sem nuklearnih pregovora, neće ići onako brzo kako te žele Evropljani ni na polju ljudskih prava i sloboda. Tako je govor poljskog ministra spoljnih poslova Sikorskog u Teheranu o snažnoj cenzuri iranskih medija, bio, pogadjate, cenzurisan.
Teško da bi se prva posjeta Visoke predstavnice EU mogla smatrati uspješnom, kao što je vidi zvanični Brisel, da nije za obje strane trenutno značajnija tačka pregovora otvorena u Beču - iranski nuklearni program. Bolji ukupni odnosi su, nesumnjivo, preduslov za postizanje trajnog sporazuma o nuklearnim pitanjima koja, kada je riječ o Iranu, izazivaju podozrenje mnogih sa zapadne strane.
"Ovo je bila prillika da razgovaramo o stvarima kojima pridajemo veliku važnost, pitanjima od važnosti za region, kao što je tragična situacija u Siriji, mogućoj saradnji kada je riječ o budućnosti Avganistana, borbi protiv krijumčarenja drogom, kao da i razgovaramo na koji način da unaprijedimo dijalog o ljudskim pravima", navela je Ešton.
Evropljani, dakle, žele da iskoriste prostor za razgovor o ukupnim odnosima, za šta imaju saglasnost Teherena, sve dok postoji realna nada da bi se mogao postići trajan sporazum o nuklearnom programu.
"Teško, izazovno, bez garancija da ćemo uspjeti, ali je veoma važno da rad iranske strane na tome ima podršku iranskog naroda, kao što moj rad na tome ima podršku medjunarodne zajednice sa konačnim ciljem da uspije. Iran će prihvatiti samo ona rješenja koja poštuju pravo njegovog naroda i njihove interese, te da nema sumnje u naše namjere - Iran nema namjeru da prozivodi nuklearno oružje."
"Iran je odlučan da se sporazum postigne - pokazali smo dobru volju, pokazali smo političku opredjeljenost i što se nas tiče, uradili smo svoje. Sada je na drugoj strani da ispuni svoje obaveze po Ženevskom sporazumu i da se vrati pregovaračkom stolu sa željom, odlukom i opredjeljenjem da se postigne sporazum prihvatljiv za obje strane. Ako to bude slučaj, vjerujem da sporazum možemo ostići u okviru narednih četiri- pet mjeseci", rekao je iranski šef diplomatije Džavad Zarif.
Posjeta Visoke predstavnice EU Teheranu dolazi u nizu nedavnih sličnih posjeta kakve su načinile delegacije Evropskog parlamenta i nekolio evropskih ministara spoljnih poslova, poput onih iz Italije, Švedske, te Poljske. Sve one označavaju otopljavanje odnosa dvije strane, mada, svima je jasno, proces, sem nuklearnih pregovora, neće ići onako brzo kako te žele Evropljani ni na polju ljudskih prava i sloboda. Tako je govor poljskog ministra spoljnih poslova Sikorskog u Teheranu o snažnoj cenzuri iranskih medija, bio, pogadjate, cenzurisan.