Vađenje nafte i gasa iz škriljaca obećava međutim da učini efikasnijim energetski metabolizam američke i drugih bogatih ekonomija u svetu.
Proizvodnja nafte i gasa iz škriljaca počela je da transformiše američku ekonomiju. Samo u prošloj godini, otvoreno je 2.1 milion novih radnih mesta, energetska proizvodnja je povećana za skoro trećinu, dok je bruto domaći proizvod uvećan za skoro pola milijarde dolara. Ekonomisti kažu da će te brojke za 50 odsto biti veće do 2020.
Amerika će do tada izbiti na prvo mesto u proizvodnji nafte u svetu, što će joj pomoći da godišnje uštedi najmanje 400 milijardi dolara u energetskoj potrošnji. Uprkos značajnim uspesima, sve šira primena tehnologije frekinga podstakla je i zabrinutost mnogih stanovnika čija se mesta nalaze nadomak novih bušotina, kojih u SAD već ima oko 25.000.
Porodica Benfild živi na oko sto metara od jednog od freking bunara u Frederiku, gde je sve do nedavno uživala u netaknutoj prirodi svoje države Kolorado. Gas u škriljcu ispod Benfilodovog poseda vadi se hidrauličnim frekingom. U nekoliko hiljada metara duboku bušotinu se uzbrizgava voda pod ogromnim pritiskom. Na kraju, stene ne izdržavaju i pucaju, osobađajući naftu i gas. Sindi Benfild brine da hemikalije koje se koriste pri frekingu, uključujući antifriz, citronsku kiselinu i glicerinski etilen, mogu da naruše zdravlje meštana.
“Tu živi veliki broj trudnica i male dece.”
Američke naftne kompanije počele su da buše škriljac i u Evropi. Ševron je zaključio ugovor o desetogodišnjoj koncesiji za eksploataciju nafte i gasa u Rumuniji i Poljskoj. Međutim, kompanija nije svugde dobrodošla. Žitelji poljskog sela Zuralova, u kojem Ševron vrši male seizmičke probe, protive se takvim eksperimentima.
“Ova voda je zagađena prilikom testiranja frekinga u našem kraj”.
Glavni aktivista protiv frekinga u Rumuniji je pravoslavni sveštenik Vasile Laju. I on se bori protiv Ševrona, koji pod zakup uzeo ogromne površine u zemljama Istočne i Centralne Evrope.
“Čemu žurba? Bolje da čekamo još deset godina dok ne pronađu bolju tehnologiju.”
Protesti su organizovani i u Bukureštu.
“Eksploatacija škriljca možda neće trajati duže od deset godina. Da li zaista treba da za to vreme uništavamo zemlju", zapitao se jedan od demonstranata.
U Britaniji freking je bio privremeno zabranjen jer se sumnjalo da je izazvao dva veća zemljotresa na severu Engleske 2011. Godinu dana kasnije potraga za naftom u škriljcima nastavljena je prošlog leta u Belkombu gde operiše britanska kompanija Kodrila.
Međutim, lokalni žitelji, kao i borci za zaštitu prirode izvan Belkomba, ne odustaju od protesta. Kodrila je u avgustu čak na kratko bila prekinula sa radom. Mada se javnost buni, britanska vlada promoviše freking nadajući se energetskom bumu kao u Americi. Za razliku od Britanije, Francuska i Bugarska su zabranile freking u svojim zemljama.
Na drugoj strani Atlantika eksperti tvrde da je tehnologija frekinga napredovala i da više nije opasna. Vladina agencija za zaštitu prirode EPA, zavela je izuzetno stroge propise o primeni te tehnologije u SAD. Firme moraju da izdaju česte i iscrpne izveštaje o postupku, hemikalijama i posledicama bušenja šrkriljaca.
Američka javnost je međutim podeljena. Čak se i Holivud uključio u debatu o frekingu. Holivudska mega zvezda Met Dejmon u filmu “Obećana zemlja” igra trgovca koji nudi milione dolara američkim farmerima, suočenim sa egzistencijalnom dilemom - bankrotstvom ili zagađivanjem imanja.
Film nije prošao naročito dobro u Americi, ali je bio hit u Evropi. Prikazan je na Berlinskom međunarodnom filmskom festivalu. Na premijeri “Obećane zemlje” bila je i Džejn Fonda, filmska diva i aktivistkinja za zaštitu prirode.
“Prirodna sredina nas održava u životu. Freking je problematičan, jer niko ne zna koliko je bezbedan ni kakvu štetu može da nanese našoj planeti.”
Po nekima, prava debata o frekingu uslediće tek ako nauka dokaže da je sporna tehnologija zaista opasna.
Proizvodnja nafte i gasa iz škriljaca počela je da transformiše američku ekonomiju. Samo u prošloj godini, otvoreno je 2.1 milion novih radnih mesta, energetska proizvodnja je povećana za skoro trećinu, dok je bruto domaći proizvod uvećan za skoro pola milijarde dolara. Ekonomisti kažu da će te brojke za 50 odsto biti veće do 2020.
Amerika će do tada izbiti na prvo mesto u proizvodnji nafte u svetu, što će joj pomoći da godišnje uštedi najmanje 400 milijardi dolara u energetskoj potrošnji. Uprkos značajnim uspesima, sve šira primena tehnologije frekinga podstakla je i zabrinutost mnogih stanovnika čija se mesta nalaze nadomak novih bušotina, kojih u SAD već ima oko 25.000.
Porodica Benfild živi na oko sto metara od jednog od freking bunara u Frederiku, gde je sve do nedavno uživala u netaknutoj prirodi svoje države Kolorado. Gas u škriljcu ispod Benfilodovog poseda vadi se hidrauličnim frekingom. U nekoliko hiljada metara duboku bušotinu se uzbrizgava voda pod ogromnim pritiskom. Na kraju, stene ne izdržavaju i pucaju, osobađajući naftu i gas. Sindi Benfild brine da hemikalije koje se koriste pri frekingu, uključujući antifriz, citronsku kiselinu i glicerinski etilen, mogu da naruše zdravlje meštana.
“Tu živi veliki broj trudnica i male dece.”
Američke naftne kompanije počele su da buše škriljac i u Evropi. Ševron je zaključio ugovor o desetogodišnjoj koncesiji za eksploataciju nafte i gasa u Rumuniji i Poljskoj. Međutim, kompanija nije svugde dobrodošla. Žitelji poljskog sela Zuralova, u kojem Ševron vrši male seizmičke probe, protive se takvim eksperimentima.
“Ova voda je zagađena prilikom testiranja frekinga u našem kraj”.
Glavni aktivista protiv frekinga u Rumuniji je pravoslavni sveštenik Vasile Laju. I on se bori protiv Ševrona, koji pod zakup uzeo ogromne površine u zemljama Istočne i Centralne Evrope.
“Čemu žurba? Bolje da čekamo još deset godina dok ne pronađu bolju tehnologiju.”
Protesti su organizovani i u Bukureštu.
“Eksploatacija škriljca možda neće trajati duže od deset godina. Da li zaista treba da za to vreme uništavamo zemlju", zapitao se jedan od demonstranata.
U Britaniji freking je bio privremeno zabranjen jer se sumnjalo da je izazvao dva veća zemljotresa na severu Engleske 2011. Godinu dana kasnije potraga za naftom u škriljcima nastavljena je prošlog leta u Belkombu gde operiše britanska kompanija Kodrila.
Međutim, lokalni žitelji, kao i borci za zaštitu prirode izvan Belkomba, ne odustaju od protesta. Kodrila je u avgustu čak na kratko bila prekinula sa radom. Mada se javnost buni, britanska vlada promoviše freking nadajući se energetskom bumu kao u Americi. Za razliku od Britanije, Francuska i Bugarska su zabranile freking u svojim zemljama.
Na drugoj strani Atlantika eksperti tvrde da je tehnologija frekinga napredovala i da više nije opasna. Vladina agencija za zaštitu prirode EPA, zavela je izuzetno stroge propise o primeni te tehnologije u SAD. Firme moraju da izdaju česte i iscrpne izveštaje o postupku, hemikalijama i posledicama bušenja šrkriljaca.
Američka javnost je međutim podeljena. Čak se i Holivud uključio u debatu o frekingu. Holivudska mega zvezda Met Dejmon u filmu “Obećana zemlja” igra trgovca koji nudi milione dolara američkim farmerima, suočenim sa egzistencijalnom dilemom - bankrotstvom ili zagađivanjem imanja.
Film nije prošao naročito dobro u Americi, ali je bio hit u Evropi. Prikazan je na Berlinskom međunarodnom filmskom festivalu. Na premijeri “Obećane zemlje” bila je i Džejn Fonda, filmska diva i aktivistkinja za zaštitu prirode.
“Prirodna sredina nas održava u životu. Freking je problematičan, jer niko ne zna koliko je bezbedan ni kakvu štetu može da nanese našoj planeti.”
Po nekima, prava debata o frekingu uslediće tek ako nauka dokaže da je sporna tehnologija zaista opasna.