Irska je druga zemlja koja je zatražila od Brisela finansijsku podršku programu izlaska iz krize. Na komentare da su Irci tako Briselu ustupili finansijski suverenitet, odgovara se tvrdnjom kako se evropska solidarnost, nakon Grčke, još jednom pokazala na djelu.
Ono o čemu se nagadjalo cijelu prošlu sedmicu, pokazalo se tačnim. Irska je, nakon Grčke, naredna članica eurozone koja je zatražila pomoć iz evropskog kriznog fonda, potpomognutog Medjunarodnim monetarnim fondom. Ukupno, Dablin traži 90 milijardi eura kako bi podržao bankarski sektor koji je na koljenima zbog previsokih troškova kredita podignutih na
svjetskom finansijskom tržištu.
Nakon što su kasno sinoć evropski finansijski ministri pozitivno odgovorili na zahtjev Irske, slični su se komentari danas čili i od njihovoh kolega iz domena spoljnih poslova, okupljenih u Briselu na redovnom skupu.
"Zaista je važno dati nade Ircima, da ih Evropa neće ostaviti na cjedilu. A Evropa će pokušati da stabilizuje situaciju. Irskoj su potrebne reforme, pregovori i pokušaćemo doći do konsenzusa, jer nije riječ samo o eurozoni, u sve ovo je umiješan i Medjunarodni monetarni fond", kazao je ministar spoljnih poslova Luksemburga Žan Aselborn.
"Riječ je odobroj stvari. To znači da evropski mehanizam djeluje, da djeluje evropske solidarnost, što je takodje dobra stvar. Zahvaljujući ovome, biće stabilizovana eurozona”, smatra španska ministarka inostranih poslova Trinidad Himenez.
Da li irski poziv da se aktiviraju sredstva pomoći, znači i otvaranje sezone široke evropske pomoći i preostalim "problematičnim" državama eurozone, prije svih Španiji i Portugalu?
"Naravno, nadamo se da će se desiti stabilizacija situacije, a imamo i veoma dobru poruku ministara finansija EU da će oni pomoći u tom pravcu. Zahvaljujući ovoj pomoći, Irska će biti u stanju da nastavi sa ozbiljnim poslom na konsolidaciji i polažemo u Irce puno povjerenje. Što se tiče ostalih država, moramo imati na umu da su razlozi problemima kakve te
države imaju potpuno različiti i ne vidim opasnost od moguće kontaminacije aktuelnim irskim problemima, jer su oni sada u dobrim rukama nakon odluke o finansijskoj podršci”, istakao je zamjenik ministra spoljnih poslova Njemačke, Verner Hojer.
Detalji finansijskog paketa bi se trebali utvrditi ovih dana, najkasnije do kraja mjeseca, a za sada se zna da će on sa sobom donijeti i oštre zahtjeve Dablinu- restrukturiranje banaka, gdje se očekuje da finansijske institucije budu znatno manjeg obima nego što je do do sada bio slučaj. Dio je to četvorogodišnjeg plana bolnog stezanja kajiša, koji još nosi smanjenje javne potrošnje, povećanje poreza što će bez sumnje uzročiti teži život radnicima, a time i moguće socijalne proteste.
Život će otežati i rezanje socijalnih davanja, otpuštanje gotovo 30 hiljada ljudi u javnom sektoru, a novi porezi, izmedju ostalih i na upotrebu vode i na niska primanja Iraca, trebali bi u državnu kasu donijeti oko 5 milijardi eura. Plan je za naredne četiri godine, na ovaj i slične načine, uštediti oko 10 milijardi eura. Tako planiraju u Briselu i Dablinu, dok irski sindikati već za 27. novembar najavljuju masovne demonstracije.