Linkovi

Korupcija u Evropskoj uniji


Koliko je korumpirana Evropa? U najkraćem - mnogo! Neko je izračunao da korupcija Evropljane direktno košta 160 milijardi eura godišnje.

Sudeći prema posljednjem izvještaju Transparensi Internešnela, ni članice EU nisu imune na bolest zvanu korupcija. Sasvim očekivano, korupcija je najsnažnija u dijelovima Unije gdje su najdublji ekonomski, finansijski i politički problemi - primjeri Grčke, Italije, Portugala i Španije govore da se u tim zemljama, u sve dubljoj krizi, iskazuju i slabosti sistema - neefikasnost, nezainteresiranost države da se bori protiv korupcije, pa čak i brojni primjeri gdje je ona podržana i ohrabrena od samog državnog aparata.

Koliko je korumpirana Evropa? U najkraćem- mnogo! Tamo gdje nikako ili slabo funkcionira država i njene institucije, gdje vrijednosti poput poput poštenog rada i pravične naknade za to nestaju svakog dana, mjesto uzima korupcija, prisutna u gotovo svakom segment života - od odlaska liječniku, davanja policajcu "nešto na kafu", do samog vrha države i basnoslovnih svota - neko je izračunao da korupcija Evropljane direktno košta 160 milijardi eura godišnje!? Na koga se osloniti? Teško pitanje, jer i globalni borci protiv korupcije, zaključuje Transparensi Internešnel - političke partije, javna uprava i privatni sektor su najslabiji u toj borbi i posljednji na koje treba računati kada je riječ o borbi protiv korupcije.

Provodeći istraživanje u 25 evropskih država, Transparensi je došao do stava - Evropljani imaju utisak da se korupcija, opšte uzevši, povećava u pošljednje vrijeme - čak 74 posto upitanih je reklo da je korupcija problem broj jedan u njhovoj zemlji. Narvno, s obzirom na velike razlike u društvima i rezultatima borbe protiv krize i svih njenihh posljedica, rezlike medju upitanima su takodje velike - dok gotovo svi Grci tvrde da nema većeg problema od korupcije, tako misli tek 20-tak posto Danaca.

Najveći porast korupcije, prema anketi, je u Grčkoj, Češkoj, Portugalu, Rumuniji, Slovačkoj, Španiji i Sloveniji. I opet najbolji skor bilježi evropski sjever - Danska, Norveška i Švedska, gdje je uticaj korupcije na svakodnevni život minimalan, što će reći, gdje su mehanizmi, od vladinih do nevladinih, jaki i učinkoviti. Kada je riječ o novopridošlim evropskim članicama, tu opet, nema iznenadjenja - Bugarska i Rumunija su na čelu neslavne korupcijske liste pridošlica. Iako su pod budnim okom usvojeni neophodni zakoni za borbu protiv ovog zla, još uvijek nema efekta jer nema ni promjena u etičkim normama, ponašanju, konkretnim akcijama - zvuči poznato: korupciju je teško iskorijeniti kada se društvo pomiri , ili još bolje nadje za nju opravdanje u nacionalnoj osobenosti, folkloru, čak i šarmu pod kojim se krije uvijek prisutna korupcija.

U Portugalu je od svih ikada vodjenih procesa za korupciju, tek zanemarljivih pet posto završilo sankcijama, ali ipak, najozbiljnije je u Grčkoj - i pored opsteg uvjerenja da se zemlja guši u korupciji svih vrsta i nivoa, tek je dva posto državnih službenika ikada bilo predmetom neke od anti-korupcijskih istraga. Pogadjate, riječ je o onima sa nižih nivoa, dok nedodirljivi i dalje slobodno plivaju korupcijskim morem.

Što se tiče našeg zapadnobalkanskog društva, borba protiv korupcije je kljucni uslov za sve zemlje koje žele da pristupe EU. Nekada ministar pravde u Rumuniji, sada poslanik u Evropskom parlamentu, Monika Makovei, sprovela je kljucne mjere koje su omogucile njenoj zemlji da 2007. udje u EU. Na prvo mjesto ona stavlja finansiranje političkih partija:

“Zakon o finansiranju stranaka i izbornih kampanja je vrlo važan. Važno je da su sve donacije partijama javne i kontorlisane, efikasno i odmah poslije izbora, kao i da se uvedu sankcije. Insistiram na tome jer vidimo vezu izmedju korupcije i finansiranja politickih partija. Ja sam kompanija ili osoba koja će finansirati vašu partiju, a kada udjete u vladu, daćete mi ugovor sa cijenom tri, četri puta višom od tržišne. Ja vam opet doturim nešo novca i tako to ide, ili: dam vam dosta novca za vašu kampanju i za to želim biti ministar, voditi neku agenciju, imati dosta novca u rukama. Ova veza se mora zaustaviti...Druga veoma važna mjera je korupcija u sudskom sistemu- to je, po mome mišljenju, glavi cilj koji treba postići za sve zemlje istočne Evrope i Zapadnog Balkana. Ako nemamo čist sudski sistem, ništa neće ni biti pročišćeno. Jer, na kraju, svi slučajevi korupcije i narušavanja zakona idu sudskom sistemu koji bi ih trebao sakcionirati", zaključuje Monika Makovei.
XS
SM
MD
LG