Danas je vanredno u Briselu zasjedao Političko-bezbjednosni komitet EU sa samo jednom tačkom dnevnog reda - šta činiti sa Bjelorusijom, čiji je režim početkom sedmice protjerao švedskog ambasadora i cjelokupno osoblje ambasade zbog njihove otovrene podrške disidentima. Rezultat skupa je diplomatski - Minsku se neće vratiti istom mjerom, ali će biti upozoren da akt protiv jedne od članica Unije znači napad na cijelo evropsko društvo.
Komitet je, čini se, reagovao diplomatski na nediplomatski potez režima u Bjelorusiji - svi su u Briselu očekivali snažne kotra-mjere protiv Minska, ali će, kako se najavljuje, uslijediti samo oštra nota ambasadorima Bjelorusije u evropskim državama i, eventualno, proširenje već postojeće "crne liste". Više je razloga za to - pred izbore u toj zemlji, planirane za naredni mjesec, Brisel ne želi ukidati i onako slabašne linije komunikacije sa Lukašenkom. Ovo tim prije što Moskva čeka na priliku da tu zemlju pridobije za svoju ideju - Euro-azijsku uniju, koja bi bila pandan evropskoj. Zato i nakon današnjeg sastanka predsjednik Političko-bezbjednosnog komiteta, Olaf Skog, kaže:
“Poslaćemo veoma jasnu poruku svim ambasadorima Bjelorusije u Evropi, iskazujući punu solidarnost sa Švadjanima. Svi su na sastanku jasno naglasili da ovo nije samo situacija izmedju Švedske i Bjelorusije, već da ima svoje posljedice po odnose EU sa Bjelorusijom. Razmotrićemo uskoro sankcije, restricije toj zemlji u kojoj se nastavlja zatvaranje političkih neisomišljenika, pritisak na civilno društvo. Taj manjak demokratije u Bjelorusiji je odredjujući faktor za restrikcije prema toj zemlji. I, svakako, protjerivanje švedskog ambasadora će imati uticaja na to kako ćemo se odrediti prema zvaničnom Minsku".
Početkom ove godine je Lukašenko iz sličnih razloga protjerao evropskog i poljskog ambasadora, ali se stvar izgladila nedugo poslije toga. Medjutim, režimu u Bjelorusiji je prekipjelo kada su nedavno, u organizaciji jedne švedske reklamne agencije i uz podršku švedskih diplomata u toj zemlji, iz aviona bacane lutke medvjedića sa porukom podrške tamošnjim disidentima. Sasvim sigurno, današnja odluka Brisela će se tumačiti različito - od mudre, do još jednog znaka da često oštro kritikovana evropska spoljna politika nema pravog načina da zaštiti evropske interese, ovaj put razvoj demokratije u Bjelorusiji.
Komitet je, čini se, reagovao diplomatski na nediplomatski potez režima u Bjelorusiji - svi su u Briselu očekivali snažne kotra-mjere protiv Minska, ali će, kako se najavljuje, uslijediti samo oštra nota ambasadorima Bjelorusije u evropskim državama i, eventualno, proširenje već postojeće "crne liste". Više je razloga za to - pred izbore u toj zemlji, planirane za naredni mjesec, Brisel ne želi ukidati i onako slabašne linije komunikacije sa Lukašenkom. Ovo tim prije što Moskva čeka na priliku da tu zemlju pridobije za svoju ideju - Euro-azijsku uniju, koja bi bila pandan evropskoj. Zato i nakon današnjeg sastanka predsjednik Političko-bezbjednosnog komiteta, Olaf Skog, kaže:
“Poslaćemo veoma jasnu poruku svim ambasadorima Bjelorusije u Evropi, iskazujući punu solidarnost sa Švadjanima. Svi su na sastanku jasno naglasili da ovo nije samo situacija izmedju Švedske i Bjelorusije, već da ima svoje posljedice po odnose EU sa Bjelorusijom. Razmotrićemo uskoro sankcije, restricije toj zemlji u kojoj se nastavlja zatvaranje političkih neisomišljenika, pritisak na civilno društvo. Taj manjak demokratije u Bjelorusiji je odredjujući faktor za restrikcije prema toj zemlji. I, svakako, protjerivanje švedskog ambasadora će imati uticaja na to kako ćemo se odrediti prema zvaničnom Minsku".
Početkom ove godine je Lukašenko iz sličnih razloga protjerao evropskog i poljskog ambasadora, ali se stvar izgladila nedugo poslije toga. Medjutim, režimu u Bjelorusiji je prekipjelo kada su nedavno, u organizaciji jedne švedske reklamne agencije i uz podršku švedskih diplomata u toj zemlji, iz aviona bacane lutke medvjedića sa porukom podrške tamošnjim disidentima. Sasvim sigurno, današnja odluka Brisela će se tumačiti različito - od mudre, do još jednog znaka da često oštro kritikovana evropska spoljna politika nema pravog načina da zaštiti evropske interese, ovaj put razvoj demokratije u Bjelorusiji.