Linkovi

Ekstremna desnica mogla bi da osvoji mesta u Bundestagu


Nemačka kancelarka Angela Merkel u posetu festivalu žetve u Lauterbahu, Nemačka, 23. septembra 2017.
Nemačka kancelarka Angela Merkel u posetu festivalu žetve u Lauterbahu, Nemačka, 23. septembra 2017.

Nemci izlaze na birališta u nedelju, na izborima koji će najverovatnije rezultirati četrvitm mandatom kancelarke Angele Merkel, ali koji bi takođe mogli dovesti do toga da po prvi put nakon Drugog svetskog rata jedna partija ekstremne desnice uđe u Bundestag.

Podrška Hrišćansko-demokratskoj partiji (CDU) Angele Merke kreće se oko 34 odsto, dok njen izazivač, Martin Šulc iz Socijaldemokratske partije Nemačke (SPD), partije levog centra, ima podršku oko 21 procenta glasača.

Ali, ekstremno desna Aletrnativa za Nemačku (AfD) izgleda da ima podršku veću od pet odsto, koliko je neophodno da bi se dobilo mesto u nemačkom višestranačkom Bundestagu. Zapravo, poslednja istraživanja javnog mnjenja kažu da bi AfD mogao da osvoji i 13 odsto glasova, što bi ga načinilo trećom najvećom strankom u parlamentu.

Okončana kampanja

Šulc se obratio pristalicama na skupu u zapadnom gradu Ahenu u subotu, pozivajući ih da izađu na birališta kako bi sprečili AfD da dodatno ojača.

"Mladi ljudi, mislite na Bregzit", rekao je on, govoreći o nedavnom britanskom glasanju o izlasku iz Evropske unije. "Mislite na (predsednika SAD Donalda) Trampa. Glasajte!".

Merkel je u petak uveče održala svoj zaključni govor u Minhenu, ali je iskoristila kakofoniju kako bi potkrepila svoju poruku. Naglašavajući stabilnost i prosperitet u svom govoru, Merkel je rekla: "Budućnost Nemačke definitivno neće biti građena na zvižducima i usklicima".

Nemačka nije jedina evropska nacija koja se sučava sa porastom podrške nacionalističkim partijama. Francuska, Austrija i Nemačka videle su slične trendove.

Kandidat Socijaldemokratske partije Nemačke, Martin Šulc, govori tokom finalnog mitinga u Ahenu, Nemačka, 23. septembra 2017.
Kandidat Socijaldemokratske partije Nemačke, Martin Šulc, govori tokom finalnog mitinga u Ahenu, Nemačka, 23. septembra 2017.

Ali, nemačka se i dalje oporavlja od vlasti ekstremno desne Nacionalsocijalističke partije u prošlom veku, čija je vlast tokom 30-ih i ranih 40-ih godina odvela u etničko čišćenje i ubistvo miliona Jevreja, Poljaka i drugih koji su smatrani nepoželjnima.

Nemački ministar spoljnih poslova Zigmar Gabriel, član SPD-a, upozorio je će "po prvi put od Drugog svetskog rata, pravi nacisti sesti u nemački parlament".

Šulc je nazvao tu partiju "sramotom naše nacije".

Ograničeni istorijom

Kolider AfD-a, Aleksander Gauland, koji je pomogao osnivanju partije 2013. godine, rekao je za Vašington post u subotu da je podrška njegovoj partiji ograničena nemačkom istorijom.

Za nacionalsocijaliste se smatra da su izvan zakona i ne možete o tome da raspravljate ispravno, rekao je. "Vrlo je komolikovano za takozvane desne partije da obezbede glasove u Nemačkoj.

Bivši član Merkelove partije, Gauland je rekao da je tu partiju napustio jer se promenila.

"Angela Merkel promenila je partiju uverenja u partiju koja je prazan balon", rekao je on Postu. "Puno odluka Angele Merkel - prelazak na obnovljivu energiju, izbeglice, menjanje vojske od regrutne u dobrovoljnu - bilo je sprotno od onoga što smo nekada zvali 'dušom CDU-a'".

Berlinski novinar Tomas Habiht kaže da rast AfD-ovog uticaja vuče korene od nemačkog učešća u panevroskim pitanjima.

"AfD obezbeđuje podršku kod nekih birača koji nisu impresionirani krizom evra koju su izazvale Grčka, Italija i Francuska i koja košta previše", rekao je Habiht mejlom za Glas Amerike. "Nemačka učestvuje sa 27 odsto u budžetu EU i neki Nemci ne žele da finansiraju finansijsko loše vođenje u Južnoj Evropi".

Arhiva - Alis Vajdel i Aleksandar Gauland, glavni kandidati nemačke AfD na generalnim izborima, na konferenciji za štampu u Berlinu, Nemačka, 21. septembra 2017.
Arhiva - Alis Vajdel i Aleksandar Gauland, glavni kandidati nemačke AfD na generalnim izborima, na konferenciji za štampu u Berlinu, Nemačka, 21. septembra 2017.

Cena izbegličke krize

Uz to, izbeglička kriza, kojoj je Merkel obećala nemačku podršku, pristalice AfD-a vide kao teret.

"Od septembra 2015, imamo priliv 1,25 miliona tražilaca azila", kaže Habiht, primećujući da briga o njima košta vladu 25 milijardi dolara.

Dodatak na komplikacije, kaže, je kriminal. "Poslednje godine imali smo teroristički napad na berlinskom božićnjem vašaru. Počinio ga je tražilac azila iz Tunisa i 12 osoba je ubijeno", rekao je.

Ipak, dodaje Habiht, sve partije u nemačkom Bundestagu podržale su Merkel u situaciji sa izbeglicama. "Oni su to videli kao veliku šansu za nas, dok o problemu integracije nije u potpunosti raspravljano", rekao je.

I dok je prisustvo partije ekstremne desnice i dalje na počecima u Nemačkoj, u kojoj je vlast nacista u prošlom veku prouzrokovala smrt miliona civila, Habiht kaže bi uticaj AfD-a mogao da bude mnogo više dovitljiv.

"Ne verujem da će AfD biti baš izolovan u narednom sazivu Bundestaga", rekao je. "Indirektno, oni će uticati na politiku vlade".

XS
SM
MD
LG