Linkovi

Ešton: Evropska diplomatija daje rezultate


Visoka predstavnica EU za spoljnu politiku Ketrin Ešton (arhivski snimak)
Visoka predstavnica EU za spoljnu politiku Ketrin Ešton (arhivski snimak)

Sumirajući rad svoje službe, visoka predstavnica EU kao primer snage diplomatije navela normalizaciju odnosa Beograda i Prištine, dodajući da je današnji prioritet smirivanje krize u Ukrajini.

Evropski servis za spoljne poslove ne samo da postoji, već i bilježi rezultate, sumirala je danas rad svoje službe baronesa Ketrin Ešton pred evropskim parlamentarcima i istakla primjer - uspješnu asistenciju pri postizanju sporazuma Beograda i Prištine. Današnji izazov broj jedan je, bez sumnje, kriza u Ukrajini.

Osvrćući se danas na protekle četiri godine evropske spoljne politike i izazova, šefica Evropskog servisa za spoljne poslove, baronesa Ešton je parlamentarce podsjetila na krize sa kojima se Evropa suočavala - od arapskog proljeća do Ukrajine. Medjutim, uvjerena u snagu evropske diplomatije, ona je istakla primjer normalizacije odnosa Beograda i Prištine.

"Pokazali smo stvarne mogućnosti evropske diplomatije time što smo pomogli da se riješi dugo otvoreno pitanje izmedju Srbije i Kosova", istakla je Ketrin Ešton.

Medjutim, danas je pitanje broj jedan: šta i kako činiti sa krizom u Ukrajini.

Naš prvi prioritet je i dalje rad na smirivanju prilika i pozivu Rusiji da u tom smeru preduzme jasne korake. Sasvim smo bili jasni kada smo rekli da Rusija narušava teritorijalni integritet i suverenitet Ukrajine. To je neprihvatljivo. U suprotnosti je sa medjunarodnim pravom i deklarisanim ruskim medjunarodnim opredjeljenjima. Mi nećemo priznati aneksiju Krima", poručuje Ešton.

Medjutim, kako izostaju pozitivni efekti evropskog i američkog stava prema Rusiji, postavlja se pitanje:

"Da li strategija na papiru zaista djeluje i terenu, da li nas to vodi željenom cilju? Još uvijek se čeka na njene stvarne rezultate”, kako je postavio član Evropskog parlamenta iz Francuske, grupe narodnjačkih stranaka, Arno Danžan.

Ključna je zajednička spoljna politika. Ono šta je gospodin Putin nedavno uradio je da tretira Ukrajinu bez ikakvog poštovanja i da se pri tome smije u lice EU. Moguće da ekonomske sankcije prema njemu nisu dovoljne", ističe član Evropskog parlamenta iz Belgije, iz stranke Zelenih, Mark Demesmeker.

Još dugo će ostati otvoreno pitanje da li su Evropljani mogli učiniti više da spriječe krizu u Ukrajini i da li sada vuku dobre i dovoljne poteze. Odgovor na sva buduća slična pitanja i izazove biće u uskoj vezi sa postojanjem evropskog konsenzusa o spoljnopolitičkoj strategiji, konsenzusa koji, a pokazuje to i ukrajinska kriza, često izostaje.
XS
SM
MD
LG