Linkovi

Vujović: Srbija da sprovede reforme


Poverenje ključno za ulazak kapitala: Dušan Vujović
Poverenje ključno za ulazak kapitala: Dušan Vujović

Pred mogućim novim talasom globalne recesije, koje ključne probleme bi Srbija trabalo da reši da bi se od nje žaštitila, bilo je prvo pitanje koje je Glas Amerike postavio do nedavno jednom od vodećih ekonomista Svetske banka, a sada nezavisnom ekonomskom konsultantu, Dušanu Vujoviću.

Vujović: Globalna recesija je ustvari postavila u prvi plan pitanje poverenja na kome su počivale medjunarodne finansijske organizacje, medjunarodna finansijska tržišta, svi tokovi kapitala, koji su narasli 4 do 5 puta društvenog proizvoda u svetu. Drugo, u centru su promene odnosa u svetu koje se temelje na tekovinama posle drugog svetskog rata, a u medjuvremenu su se ti odnosi promenili i dobili smo nove ekonomske gigante. I treće, reč je o krizi pomeranja proizvodenje u svetu, od razvijenih zemalja ka srednje i niže razvijenim zemljama, pre svega mislim na Kinu i Indiju. To znači da se industrijska proizvodnja seli, dok u razvijenim zemaljama ostaju usluge, a finansijske usluge se baziraju pre svega na poverenju. Ono što Srbija može da uradi je da završi svoje reforme i uspostavi poverenje koje je neophodno da bi se u tom svetu tražilo svoje mesto. To poverenje je osnova da dodje kapital, da se udje u proizvodne i druge odnose i osnova da Srbija nastavi putem integracije sa EU. Dobro je da Srbija ima velike rezerva, da ima dobru makro ekonomsku poziciju, ali to nije dovoljno da se apsorbuju udari krize, a najvažnije je da institucije budu na najvišem svetskom nivou.

Glas Amerike
: U našim ranijim razgovorima ukazivali ste na neke od najaktuelnijih problema sa kojima je Srbija suočena, a to su korupcija i nezaposlenost. Kako to prevazići?

Vujović: Nezaposlenost je bila problem i posle ove krize postala još veći problem. Nije Srbija sama u problemu nezaposlenosti, ali je nažalost na jednom od najviših mesta u svetu po procentu nezaposlenih ljudi. Nezaposlenost je najveći izvor socijalnih tenzija i najveći izvor nestabilinosti, a to vidimo sada i u razvijenim zemljama kada nezaposlenost dostigne nivoe od 9,1 posto. Onda dobijete demonstracije i svaka najmanja iskra će da zapali vatru. Socijalno nezadovoljstvo je jako važna stvar. To je jedna strana, a druga strana je kada pored socijalnog nezadovoljstva imate očigledne primere neefikasnog korišćenja javnih resursa, neefikasnog upralvjanja, itd.; drugim rečima, korupcija koja u Srbiji nažalost ima svoju osnovu od one standardne male korupcije do korupcije na najvišem nivou, kojoj kumuje partokratija, kojoj kumuju odnosi u parlamentu, kojoj kumuje kalemljenje partijskih interesa na lokalnom i svim drugim nivoima. Znači, Srbija mora da pokuša da izgleda što više kao druge zemllje, da privuče kapital, pokrene proizvodnju, time smanji nezaposlenost, a u tom pokretanju proizvodnje smanjenje i kontrola korupcije su presudni.

Glas Amerike
: Da li Beograd uspeva da uskladi budžetske prihode i rashode?

Vujović
: Srbija je nasledila, kao i većina drugih regionalnih zemalja fiskalnu poziciju iz socijalizma sa visokim udelom socijalnih rashoda . Ono što je u Srbiji teže od drugih zemalja je to što je ona pored svoje administracije i državne administracije nasledila i bivšu saveznu adminstraciju Jugoslavije, a to je ogroman teret. S druge strane, Srbija ima jako veliki broj korisnika socijalnih usluga, penzija, socijalne pomoći, i jako veliki broj izdržavanih lica, a jako mali broj zaposlenih u odnosu na aktivno stanovništvo. Kad se sve to spoji dobijate situaciju u kojoj su javni rashodi preko 40 odsto društvenog proizvoda. Ne postoji ni jedan poreski sistem koji može efikasno da namakne takvu količinu prihoda da bi Srbija imala uravnotežen budžet. Prema tome, Srbija mora i da smanji rashode i da održi prihode budžeta i da pri tome ne povredi vitalne nacionalne, socijalne i druge interese. To se može postići jedino prelaskom na budžet koji je zasnovan na performansama, koji je zasnovan na ostvarivanju ciljeva u kome se zna šta je efikasno, a šta nije efikasno. U Srbiji se već više godina radi na primeni tog bužeta, a najvažnije je da postoje znanja i prave se rešenja, ali nedostaje politička volja. To nas ponovo nadovezuje na onu korupciju jer partijski interesi i lični i politički interesi ponekad smetaju da se to sprovede. Prema tome, rešenja ili već postoje ili će vrlo skoro biti raspoloživa, ali je potrebna ključna politička volja da Srbija predje na efikasnije budžetiranje i samim tim se spremi da smanjuje učešče javnih rashoda, a da se isti efekti postižu sa mnogo manje para. Time će se smanjiti teret na privredu i jednim udracem nekoliko muva ubiti.

Glas Amerike: I na kraju, kako bi Srbija mogla da što efikasnije izvozi svoje proizvode u SAD?

Vujović: Mnogo je tomova napisano o komperativnim prednostima Srbije, o tome šta srpska industrija može ili nemože. Mislim da je ustvari najveće polje za razvoj izvoza tamo gde se sada ništa ne dešava, kao što je prodaja cipela u Africi, najveći potencijal je tamo gde ljudi uopšte ne nose cipele. Srbija ustvari može da poveća značajno izvoz, ali ne tako što će praviti više malina, mada je i to važno, treba prpizvoditi maline i šljive, i izvoziti ih, itd, već tako što će ući u proizvodne lance. Prema nekim istraživanjima, u svetu se preko dve trećine svetske trgovine zasniva na trgovini unutar kompanija. Kina koja pravi bum u svetskom izvozu, 90 odsto proizvoda koje izvozi na američko tržište, izvozi preko američkih firmi. Kina ne izvozi svoje proizvode po svojoj tehnologiji, nego rade proizvode koji se rade po američkom znanju, sa američkim kapitalom, ustvari po porudžbinama iz Amerike i plasiraju se u američke prodajne lance, američkim potrošačima. Prema tome, za Srbiju je najvažnije da udje u te lance i da bude sposobna da efikasno ispunjava svoje zadatke u toj proizvodnji i onda će moći da izvozi.

XS
SM
MD
LG