Linkovi

Decenija Ustava nezavisne Crne Gore


Crnogorski Ustav ogledalo je građanske Crne Gore, uprkos skeptičnosti svih koji su i 2006. godine sumnjali u opstanak i razvoj male balkanske države, rekao je predsjednik Skupštine, Ivan Brajović, na svečanosti povodom decenije od donošenja Ustava nezavisne Crne Gore.

Brajović je kazao da se danas slavi deset godina od posljednjeg Ustava u nezavisnoj Crnoj Gori, koja je, kako je rekao, napokon postala moderna država koja rame uz rame dijeli sudbinu sa najmoćnijim državama svijeta u NATO-u.

On je, na svečanoj sjednici parlamenta na Cetinju, povodom deset godina od proglašenja Ustava Crne Gore, ocijenio da je od krucijalnog značaja za modernu Crnu Goru Ustav iz 1946. godine, koji je Crnogorcima vratio osjećaj nacionalnog identiteta, omogućio univerzalno biračko pravo svim punoljetnim građanima, a ženama po prvi put zagarantovao punu ravnopravnost u radu i zaradi i posebnu zaštitu u radnom odnosu. To je, dodao je, tada bilo dostignuće na kom su mogle pozavidjeti mnogo razvijenije demokratije.

"Moderna Crna Gora donijela je Ustav prije deset godina, koji odslikava novu crnogorsku stvarnost, uvažavajući, pritom, u potpunosti međunarodno pravo. Takođe, prvi put se i formalno uvodi crnogorski jezik, što je od neprocjenjivog značaja za crnogorski identitet, uz crnogorske simbole“, istakao je Brajović.

"Ustav čiji jubilej slavimo je ogledalo građanske, multietničke, multikonfesionalne, multikulturalne Crne Gore, uprkos skeptičnosti svih onih koji su i 2006. godine sumnjali ne samo u razvoj, nego i opstanak male balkanske države. Na naše zadovoljstvo, Crna Gora ne samo da nije nestala, već je preuzela primat nosioca razvoja u regionu“, kazao je Brajović.

"Tako da ćemo oprostiti svima onima koji nijesu vjerovali u Ustav i Crnu Goru. Mi vjerujemo u oboje, jednako svjesni velike odgovornosti koju smo ponijeli krajem drugog i početkom trećeg milenijuma, da svoju zemlju, okruženu balkanskim sukobima i globalnim trvenjima, povedemo na put nezavisnosti i istrajemo i sprovedemo tu ideju kojoj je Ustav dao legitimitet“, naveo je Brajović.

On je podsjetio da je ovo drugi ustav, pored onog iz 1905. godine, čije se donošenje slavi u nezavisnoj Crnoj Gori.

Nekadašnji predsjednik Ustavnog suda, Mladen Vukčević, ocijenio je da se Ustav u proteklih deset godina pokazao kao dobra osnova za primat međunarodnog prava i zakonodavstva oslonjenog na evropsku pravnu tekovinu, kao temelj za unaprjeđivanje ljudskih prava i kao oslonac za učvršćenje državnog identiteta.

"Tu sliku nijesu izmijenile ni njegova pojedinačna kršenja, učestalo donošenje neustavnih akata ni njegova napregnuta tumačenja po mjeri političkih interesa ili potreba. Zato ustavnost ne treba posmatrati kao čin, već kao proces u izgradnji ustavnog patriotizma, kao zajedničkog imenitelja nacionalne, vjerske i ukupne raznolikosti Crne Gore“, rekao je on. "Stabilnost ustava ne znači da ne treba kritički preispitivati ustavna rješenja.

To, dodao je, ne znači ni poziv da se ustav ishitreno mijenja, niti to zbog složenosti postupka njegove promjene može biti jednokratan čin. "Međutim, nije preuranjano voditi dijalog o Ustavu, jer je to dijalog o demokratizaciji crnogorskog društva.“

XS
SM
MD
LG