Linkovi

Vilson: Glavni interes SAD u jugoistočnoj Evropi - politička i bezbednosna stabilnost


Vilson: U poslednjih nekoliko godina, najjače od svih veza Vašingtona i Beograda su veze oružanih snaga dve zemlje.
Vilson: U poslednjih nekoliko godina, najjače od svih veza Vašingtona i Beograda su veze oružanih snaga dve zemlje.

"Glavni interes Sjedinjenih Država u jugoistočnoj Evropi je politička i bezbednosna stabilnost tog područja," kaže Dejmon Vilson, potpredsednik i direktor Programa za međunarodnu bezbednost u Atlantskom savetu Sjedinjenih Država, ovde u Vašingtonu. U razgovoru za naš program Vilson je pored ostalog govorio o uslovima koje treba ispuniti za članstvo u NATO.

„Važno je da zemlje tog nestabilnog regiona pokažu vidljivu rešenost da su okrenule leđa konfliktu, odnosno da deluju kao faktor mira i bezbednosti na području na kojem je, uostalom, delovao NATO. Veoma je važno da potencijalna članica pokazuje spremnost za blisku saradnju sa svim zemaljama u regionu, bilo da je reč o Sloveniji, koja je NATO saveznica ili Srbija koja to nije. Drugim rečima, ta vrsta napora za konsolidaciju bezbednosti na zapaljivom području Balkana predstavlja bitan doprinos NATO-u.“

O odnosima Srbije i NATO-a, Vilson kaže:

„Ako se prisetimo, kada je predsednik Tadić obavljao funkciju ministra odbrane, on je prilikom jedne od poseta sedištu NATO-a rekao da će Srbija jednog dana biti članica saveza. Na početku svog predsedničkog mandata je bio spreman da preuzme određen politički rizik da utiče na stav javnog mnjenja u Srbiji prema NATO savezu. Ali, posle proglašenja nezavisnosti Kosova, Srbi su se zatvorili. Promenili su kurs i retoriku. Međutim, smatram da srpski lideri mogu da utiču na karakter debate o tom pitanju.“

Vilson ukazuje na primer Crne Gore:

„Pogledajte Crnu Goru. NATO je bombarodovao i Crnu Goru, odnosno vojne instalacije u Crnoj Gori. Ali je Crna Gora zatražila i prošle godine dobila Akcioni vojni plan za članstvo u NATO-u, odnosno započela je proces pridruživanja savezu. Zašto je to učinila? Jednostavno zato što je crnogorsko političko vođstvo rešilo da krene tim putem. Objasnilo je javnosti zašto je to važno. Verujem da će, kada se politički lideri u Beogradu budu opredelili za tu opciju, takođe umeti da objasne srpskoj javnosti takvu odluku. Ali za sada to ne žele da učine.“

Međutim, Srbija ima veoma dobru vojnu saradnju sa Sjedinjenim Državama, dodaje Vilson:

„U poslednjih nekoliko godina, najjače od svih veza Vašingtona i Beograda su veze oružanih snaga dve zemlje. Ti dobri odnosi doprineli su da se izbegne konflikt u teškom periodu procesa proglašenja nezavisnosti Kosova. Realno gledano, vojni odnosi su čvrsti, ali političari imaju svoj uticaj.“

Vojni predstavnici pokazuju spremnost za razvijanje bližih političkih veza između Srbije i institucija evroatlantske zajednice, tvrdi naš sagovornik.

„Srpski vojni zvaničnici žele saradnju sa NATO-m. Oni to smatraju dobrim iskustvom, korisnim načinom za sticanje novog znanja, kao i putem koji vodi ka uspešnoj integraciji sa maticom razvijene Evrope. Međutim, političari oklevaju da objasne pravu ulogu NATO-a. Mislim da će doći do toga, ali možda je potrebno da sačekamo još nekoliko izbornih ciklusa u Beogradu.“

Vilson veruje da će u dogledno vreme sve zemlje Zapadnog Balkana ući u sastav Severnoatlantskog saveza, koji je pomogao u održavanju mira posle Drugog svetskog rata i konsolidovao veliki deo Evrope posle Hladnog rata.

XS
SM
MD
LG