Linkovi

"Da se zna": Od 2012. ni jedna presuda zbog zločina iz mržnje


Učesnici konferencije "Da se zna!", povodom Nedelje ponosa, u beogradsmom Medijacentru, 12. septembra 2018.
Učesnici konferencije "Da se zna!", povodom Nedelje ponosa, u beogradsmom Medijacentru, 12. septembra 2018.

Otkako je 2012. izmemana zločin iz mržnje inkriminisam u Krivični zakonik, do danas nije donesena ni jedna presuda koja bi uključivala taj član, rečeno je na konferenciji organizacije za pružanje podrške LGBT osobama "Da se zna!" održanoj u sklopu Nedelje ponosa u beogradskom medijacentru.

"Od republičke tužiteljke čuli da se sad radi o smernicama za primenu, pa pitamo da li su tužilaštvo i sudstvo spavali na lovorikama, sad već pet godina", rekao je Stefan Šparavalo, Koordinator za odnose sa javnošću organizacije "Da se zna!"

Dragoslava Barzut, direktorka "Da se zna!" rekla je da je glavni cilj postojanja ove organizacije procesuiranje zločina iz mržje. Rekla je da je pokretanje sajta koji služi za anonimno prijavljivanje diskriminacije i zločina iz mržnje inicirano napadom koji se dogodio na nju i njene prijateljice. Kaže da se zapitala šta se događa sa drugim LGBT osobama, na primer u unutrašnjosti, kada ona, kao aktivistikinja sa dobrim kontaktima, nije uspela ništa da uradi za sebe.

"Zapitala sam se zašto nasilje i zločini iz mržnje", kaže Barzut.

Barzut je primetila, međutim, da su ljudi obeshrabljeni da prijave nasilje i prepoznaju diskriminaciju. "Videli smo da ljudi ne znaju, da nisu obavešteni, da nemaju informacije i znanje koje je potrebno da bi prepoznali da su pod presijom i diskriminacijom", rekla je Barzut i ocenila da se Zakon o zabrani diskrimancije slabo primenjuje otkako je donet, a da se na kancelariju Poverenice za zaštitu ravnopravnosti i dalje gleda kao na mladu instituciju kojoj "treba podrška".

Miloš Kovačević, autor izveštaja o slučajevima diskriminacije i zločinima iz mržnje u 2017. nazvanog "Podaci, a ne zvona i praporci", rekao je da je metodologija prilikom prikupljanja podataka usklađena sa metodologijom OEBS-ove Kancelarije za ljudska prava, a da je podake ove organizacije koristila i međunarodna organizacija Hjuman rajts voč, kada je pisala godišnji izveštaj o stanju u raznim zemljama sveta.

U tekućoj 2018, do 17. avgusta, evidetirano je četiri fizička napada na LGBT osobe, tri pokušaja napada i dva slučaja pretnji i zastrašivanja. Od toga, samo jedan slučaj je prijavljen tužilaštvu - slučaj napada na aktivistu "Da se zna!".

U 2017. registrovano je 20 zločina iz mržnje, dva slučaja diskriminacije i pet slučajeva govora mržnje, koji je upućen direktno osobama. Incidenti i govor mržnje upućen čitavoj LGBT zajednici nisu ušli u izveštaj.

Slučajevi su se događali u Beogradu - 18, Novom Sadu jedan, Nišu dva, Surdulici četiri, u Požarevcu i Prijepolju po jedan, dok ni jedan slučaj nije dokumentova u seoskoj sredini, što "nikako ne znači da ih nije bilo".

Ovi događaji su se događali svuda - na ulici, u piceriji, javnom prevozu, fotokopirnici, zavodima za dobrovoljno davanje krvi u kojima je "redovna praksa da se gej muškarci diskriminišu".

U polovini slučajeva žrtve su odnos policije ocenile kao negativan, 11 odsto kao pozitivan, dok je 11 odsto njih odnos ocenilo kao ponižavajući.

Na inicijativu "Da se zna", Poverenica za zaštitu ravnopravnosti reagovala je pravno četiri puta - podnete su dve tužbe, jedna prekršajna prijava i jedna krivična prijava protiv pevača Ace Lukasa. Dve tužbe su podnete protiv profesora Medicinskog fakulteta u Beogradu i Pravnog u Novom Sadu.

Kovačević je rekao da organizacija priprema brojne tužbe koji su, prema mišljenju Poverenice, izvršili govor mržnje u svojim nastupima u medijima.

XS
SM
MD
LG