Marković je, govoreći na redovnom sastanku Savjeta stranih investitora u Crnoj Gori, rekao da je uspostavljanje sistema javnih izvršitelja veoma značajno sa aspekta pitanja izvršavanja pravosnažnih sudskih odluka, a time i vladavine prava i pravne sigurnosti u cjelini.
"U Crnoj Gori imamo preko 15 hiljada pravosnažnih sudskih odluka koje nijesu izvršene. To je najveće opterećenje za pravnu sigurnost u Crnoj Gori. Ako imate pravosnažnu sudsku odluku, a nijeste u stanju da je izvršite onda ona ne postoji u pravnom sistemu, i ne proizvodi svoje posljedice, i stranke u postupku su ugrožene", smatra Marković.
Država je usvajanjem amandmana na Ustav u dijelu pravosuđa, stvorila pretpostavke za dalje reformske aktivnosti koje su predviđene akcionim planovima. On je ukazao da je Vlada utvrdila predloge sistemskih zakona u oblasti pravosuđa, kojima bi se garantovala veća nezavisnost i efikasnost pravosudnih organa.
"To je na neki način temeljna garancija bolje vladavine prava i veće zaštite interesa građana i svih koji dolaze u Crnu Goru, doprinose ekonomskom i društvenom razvoju i predstavljaju vrlo važne činioce realizacije razvojnih projekata", smatra Marković.
On je naveo da su ključni reformski ciljevi racionalizacija pravosudne mreže, unaprjeđenje notarijata, uvođenje javnih izvršitelja u pravni sistem Crne Gore, jačanje alternativnog rješavanja sporova i regulisanje lobiranja kao antikorupcijske djelatnosti.
Marković je kazao da su sve reformske aktivnosti u oblasti vladavine prava zajedničke strateškim dokumentima za EU i NATO integracije. On smatra da je članstvo Crne Gore u Sjevernoatlantskom savezu jednako važan spoljno-politički prioritet kao članstvo u EU.
"Bezbjednosni aspekt evroatlantskih integracija ključan je, između ostalog, za nove investitore, posebno kada je riječ o sigurnosti njihovog kapitala. Pitanje članstva u NATO nije samo pitanje bezbjednosti, nego i pitanje ukupnog ekonomskog napretka za Crnu Goru", kazao je Marković.
On očekuje da će naredni samit Alijanse sljedeće godine poslati snažnu poruku Crnoj Gori, a možda i uslijediti poziv za članstvo.
"U Crnoj Gori imamo preko 15 hiljada pravosnažnih sudskih odluka koje nijesu izvršene. To je najveće opterećenje za pravnu sigurnost u Crnoj Gori. Ako imate pravosnažnu sudsku odluku, a nijeste u stanju da je izvršite onda ona ne postoji u pravnom sistemu, i ne proizvodi svoje posljedice, i stranke u postupku su ugrožene", smatra Marković.
Država je usvajanjem amandmana na Ustav u dijelu pravosuđa, stvorila pretpostavke za dalje reformske aktivnosti koje su predviđene akcionim planovima. On je ukazao da je Vlada utvrdila predloge sistemskih zakona u oblasti pravosuđa, kojima bi se garantovala veća nezavisnost i efikasnost pravosudnih organa.
"To je na neki način temeljna garancija bolje vladavine prava i veće zaštite interesa građana i svih koji dolaze u Crnu Goru, doprinose ekonomskom i društvenom razvoju i predstavljaju vrlo važne činioce realizacije razvojnih projekata", smatra Marković.
On je naveo da su ključni reformski ciljevi racionalizacija pravosudne mreže, unaprjeđenje notarijata, uvođenje javnih izvršitelja u pravni sistem Crne Gore, jačanje alternativnog rješavanja sporova i regulisanje lobiranja kao antikorupcijske djelatnosti.
Marković je kazao da su sve reformske aktivnosti u oblasti vladavine prava zajedničke strateškim dokumentima za EU i NATO integracije. On smatra da je članstvo Crne Gore u Sjevernoatlantskom savezu jednako važan spoljno-politički prioritet kao članstvo u EU.
"Bezbjednosni aspekt evroatlantskih integracija ključan je, između ostalog, za nove investitore, posebno kada je riječ o sigurnosti njihovog kapitala. Pitanje članstva u NATO nije samo pitanje bezbjednosti, nego i pitanje ukupnog ekonomskog napretka za Crnu Goru", kazao je Marković.
On očekuje da će naredni samit Alijanse sljedeće godine poslati snažnu poruku Crnoj Gori, a možda i uslijediti poziv za članstvo.