Linkovi

CG: "Obične" lične karte zakonite, opozicija sluti izbornu prevaru


Izbori u Crnoj Gori zakazani su za 16. oktobar
Izbori u Crnoj Gori zakazani su za 16. oktobar

Informacija da crnogorske lične karte nemaju biometrijski čip izazvala je revolt u opoziciji koja sumnja u regularnost predstojećeg glasanja, dok nadležne institucije i pravni stručnjaci smatraju da ne postoje pravne prepreke za održavanje parlamentarnih izbora zakazanih za 16. oktobar.

Predizbornu prašinu prvi je podigao ministar unutrašnjih poslova i član opozicionog Demosa, Goran Danilović, koji je ranije saopštio, pozivajući se na francusku firmu Safran koja je izradila ta dokumenta, da crnogorske lične karte nemaju čip sa elektronski čitljivim podacima.

„Imamo ozbiljan problem. Zakon o izboru odbornika i poslanika kaže da glasač, da bi glasao, mora da potvrdi identitet novom biometrijskom ličnom kartom ili pasošem“, rekao je Danilović.

On je ocijenio da će to zakomplikovati izborni proces i pozvao na usklađivanje realnosti i zakonodavstva.

„Treba prilagoditi zakonodavstvo realnosti ili realnost zakonodavstvu“, rekao je, pojašnjavajući da bi u drugom slučaju to značilo izradu novih biometrijskih ličnih karata. „To je vrlo skup i ozbiljan proces, koji bi trajao malo duže.“

Važeće lične karte crnogorski državljani sa prebivalištem u Crnoj Gori dobili su prije skoro deceniju. MUP ih je izdao kao „biometrijske“.

Crnogorski Zakon o ličnoj karti taj dokument ne definiše kao biometrijski, dok Zakon o izboru odbornika i poslanika u svom članu 80 kaže da birač svoj identitet dokazuje „biometrijskom ličnom kartom ili pasošem“.

Vladajuća DPS ne priznaje tumačenje opozicije i dijela nevladinog sektora da su crnogorske lične karte nezakonite, tvrdeći da su ova dokumenta, kao i regularnost procesa glasanja, nesporni.

Funkcioner te partije Predrag Sekulić rekao je nedavno da problem nastao u vezi sa ličnom kartom ne može uticati na izborni proces.

“Ne može se izborni proces dovesti u pitanje sa stavom da li je ili nije biometrijska lična karta“, rekao je Sekulić.

On je rekao da u postojećoj ličnoj karti postoji biometriski podatak, a to je fotografija.

„Na osnovu nje, svako od nas može biti identifikovan preko MRZ (mašinskog) čitača”, kazao je Sekulić, odbacujući optužbe opozicije kao neosnovane.

Strah od falsifikata

Mreža za afirmaciju nevladinog sektora nazvala je „skandalom“ zbrku oko ličnih karata, ocjenjujući da je identifikacija birača sada nemoguća, a prostor za izborne zloupotrebe ogroman.

Njen programski direktor Vuk Maraš kaže da je crnogorska lična karta „obična lična karta koja ne sadrži napredne, elektronske mehanizme za zaštitu od falsifikovanja“.

„Takve, obične lične karte neuporedivo je lakše falsifikovati od biometrijskih“, kaže Maraš. „U kombinaciji sa netačnim i neažurnim biračkim spiskom, to otvara prostor za ogromne manipulacije izbornim rezultatom i slobodnom voljom građana na izborima“.

Politički analitičar Zlatko Vujović, gostujući u emisiji Živa istina na TV Atlas, rekao je da je situacija oko ličnih karata zakomplikovala izborni proces i probudila sumnju u moguće zloupotrebe.

„Vjerovali smo da je naše lične karte teško moguće falsifikovati. Sada postoji druga dimenzija koja govori da se one lako mogu falsifikovati“, kaže Vujović, ocjenjujući eventualnu mogućnost da se biometrisjke lične karte falsifikuju „drastično manjom nego kada su u pitanju lične karte kojima raspolažemo“.

On je izrazio rezervu prema sistemu za elektronsku identifikaciju birača, naglašavajući da se do sada vjerovalo da će birač, kada glasa sa svojom ličnom kartom na jednom mjestu, biti označen, te da neće moći da glasa drugdje.

Uređaj za identifikaciju, kaže Vujović, specifičan je za pojedinačna biračka mjesta koja nisu elektronski povezana, što onemogućava kontrolu glasanja na vise mjesta.

„Mislim da bi ponovno uvođenje spreja za identifikaciju birača u ovom trenutku utihnulo sve rasprave, dok ne napravimo dovoljno kvalitetan sistem“, ocijenio je Vujović. „Čini mi se da smo se dosta rano odrekli tog sistema“

DIK i eksperti: Nema pravnih prepreka

Nakon višenedjeljnog ćutanja, oglasila se i Državna izborna komisija (DIK), koja je saopštila da se identifikacija birača na narednim izborima, u skladu sa Zakonom o izboru odbornika i poslanika, „može sprovesti bez izmjena tog zakona“.

DIK je objasnila da postoji „potpuna kompatibilnost Zakona o ličnoj karti i Zakona o izboru odbornika i poslanika“, te da se putem elektronskog uređaja za identifikaciju birača može se izvršiti identifikacija svakog birača koji posjeduje ličnu kartu izdatu u skladu sa Zakonom o ličnoj karti, pri čemu se njena istinitost ne mora dokazivati jer se radi o javnoj ispravi.

Pravni ekspert i dekan Fakulteta za državne i evropske studije, Đorđe Blažić, rekao je u izjavi za Glas Amerike da je u spornom slučaju suština ostvarivanje ustavnog prava birača, koje ne može biti dovedeno u pitanje ni u slučaju kolizije pravnih normi.

„Sve te odredbe moraju se tumačiti u cilju ostvarivanja, a ne negacije biračkog prava“, rekao je Blažić i objasnio da o kolizijama pravnih normi odlučuju nadležne institucije – izborne komisije i Ustavni sud,

„U ovom slučaju relevantan je pravni aparat, nijedan drugi. Ne može elektronika ili biometrija da opredjeljuju pravo, nego obratno“, kaže Blažić.

Relativizujući tvrdnje opozicije i dijela NVO da je znatno lakše falsifikovati lične karte koje ne sadrže elektronske podatke, Blažić je rekao da su zloupotrebe moguće u oba slučaja.

On je rekao da je veći problem za izborni proces predstavlja pravni presedan da u izbornim komisijama sjede partijski ljudi, a ne profesionalci, te da su državni organi pretvoreni u organe političkih partija.

„Crna Gora nije pravna država, nego dogovorna, partitokratska država“, rekao je Blažić.

XS
SM
MD
LG