Linkovi

Terzić: Odlično stanje energetike u SAD


Terzić: Blokada Hormuškog moreuza nije verovatna
Terzić: Blokada Hormuškog moreuza nije verovatna

O razlozima smanjenja cene nafte i napete situacije oko Hormuškog moreuza razgovaramo sa energetskim ekspertom Brankom Terzićem, jednim od direktora u firmi Deloitte Services.

Terzić: Cena nafte je pala jer su se zalihe povećale, zbog dodatne proizvodnje nafte u Iraku, Rusiji i Saudijskoj Arabiji kao i zbog smanjene potražnje, što je rezultat boljeg od očekivanog ekonomskog oporavka u Evropi i SAD i većeg broja vozila u SAD koja efikasnije koriste gorivo, kao i zbog toga što se ovde u Americi benzinu dodaje 10 odsto etanola.

Glas Amerike: Da li bi Iran mogao da blokira brodski prevoz nafte kroz Hormuški moreuz i kakve bi bile posledice toga?

Terzić: Iranski parlament, koji je odvojen od predsedništva, nagovestio je mogućnost sprečavanja prolaza britanskim i američkim brodovima, što bi onemogućilo dostavu jedne trećine svetskih potreba u nafti. Zbog toga SAD su već proširile svoje pomorske snage u tom regionu i uputile poruku Iranu da neće tolerisati takav akt. Ipak, blokada nije verovatna, jer se tim moreuzom transportuje nafta i za iranske najveće kupce Kinu, Koreju i Japan, tako da bi Teheran pretrpeo velike ekonomske gubitke, pored onih koje trpi od postojećeg embarga.

Glas Amerike: Kako bi mogle da se kreću cene nafte ove i iduće godine?

Terzić: Medjunarodna energetska agencija i američka Centralna obaveštajna agencija smanjile su svoje prognoze u pogledu cene nafte. Nafta je u martu koštala 128 dolara, a sada košta oko 100 dolara po barelu. Saudijska Arabije i OPEK su nagovestili da bi želeli da ta cena ostane izmedju 85 do 100 dolara po barelu, dakle kao sada ili nešto niže. Ako u tome budu uspešni to će doprineti ekonomskoj stabilnosti širom sveta.

Glas Amerike: Kako će se ta cena odraziti na američku privredu, kao i sve veći broj alternativnih energetskih izvora?

Terzić: SAD su u odličnoj poziciji u pogledu energije zbog otvaranja velikih mogućnosti za proizvodnju prirodnog gasa. Za sada gas ne može da konkuriše nafti, ali, kao što znate, on može da se koristi za porizvodnju struje, dok se nafta i benzin koriste u vozilima. Ali sada se sve češće prelazi na korišćenje gasa i u automobilima, pa i autobusima i kamionima koji saobraćaju na dugim relacijama. Možda čak i u lokomotivama. To bi povećalo zalihe nafte i smanjilo njenu cenu. Pored toga, u SAD se otvaraju nova nalazišta, kao što je vađenje nafte iz naftnog škriljca, pored već postojećeg crpljenja prirodnog gasa, što je povećalo proizvodnju. Ako se taj trend nastavi SAD bi mogle da počnu da izvoze naftu, a naredne decenije i da postanu energetski potpuno nezavisne.
XS
SM
MD
LG