Linkovi

Terzić: Srbija da traga za novim izvoznim tržištima


Terzić: Cena nafte će i dalje biti oko 90 dolara za barel.
Terzić: Cena nafte će i dalje biti oko 90 dolara za barel.

O ceni nafte i ekonomskim problemima u Sjedinjenim Državama i Srbiji kolega Branko Mikašinović razgovarao je sa ekonomskim i energetskim stručnjakom u firmi “Deloit i Tuš” Brankom Terzićem.

Terzić: “Ne verujem da će cena nafte dostići tako visok nivo, osim ako ne dodje do neke velike medjunarodne vojne ili političke krize u zemljama koje proizvode naftu. Sadašnja cena od 91 dolara po barelu je prihvatljiva; kralj Saudijske Arabije i drugi lideri OPEK-a potvrdili su da je cena od 85 do 95 dolara po barelu više nego adekvatna. SAD imaju dovoljno zaliha mada stalno uvoze nove količine. Mislim da će se potražnja za naftom ublažiti pošto su neke zemlje, kao Kina, uvele programe za smanjenje broja automobila i ukidanje subvencija na cenu benzina, dok se u Americi sve više proizvode ekonomičniji automobili. Drugim rečima, potrošnja i potražnja će biti izbalansirane, a to ide u prilog održavanju sadašnje cene nafte.”

Glas Amerike: Dva glavna ekonomska problema SAD su spor ekonomski oporavak i visoka stopa nezaposlenosti. Šta bi trebalo uraditi za rešavanje tog problema?

Terzić: “Sadašnja stopa nezaposlenosti od oko 9 odsto je visoka, mada je ekonomija prošle godine rasla po stopi od 3,5 odsto, što je bolje nego što su neki očekivali. Dve vodeće političke stranke ne slažu se o tome šta treba učiniti za oporavak privrede. Demokrate tvrde da se ekonomija može stimulisati ako država uloži veća sredstva, odnosno stimulativne pakete. Republikanci i mnogi ekonomiski stručnjaci smatraju da će se ekonomija poboljšati ako smanjimo porez i obezbedimo više podsticajnih mera za biznise da otvore nova radna mesta. Kao što znate, sve se u politici završava kompromisom, pa ćemo naredne godine imati elemente obe ekonomske teze - dodatne stimulativne pakete i smanjenje poreza.”

Glas Amerike: Kakvu bi strategiju Srbija trebalo da primeni za rešavanje svojih ekonomskih problema?

Terzić: “Zvanična stopa nezaposlenosti u Srbiji je oko 19 odsto, a ekonomski rast je prošle godine bio nešto ispod 2 odsto, u poredjenju sa prosekom od oko 4 odsto u proteklih deset godina. Dakle, problemi Srbije su visoka stopa nezaposlenosti i veliki deficit platnog bilansa, pošto ona uvozi daleko više nego što izvozi. Jedan od najboljih indikatora ekonomskog rasta je broj novoregistrovanih preduzeća. To znači da bi Beograd trebalo da uradi sve što može da bi olakšao otvaranje novih biznisa, poput ukidanja komplikovanih pravila i zakona koji to otežavaju. Srbija takođe mora da nastavi da traga za novim izvoznim tržištima za svoju robu, kao što su poljoprivredni proizvodi. I, na kraju, Srbija bi trebalo da intenzivira svoje kulturno-ekonomske programe, kao što su muzički festivali u Guči i Egzit, u Novom Sadu. To su izvanredne prilike za opštu promociju zemlje, dolazak velikog broja ljudi iz celog sveta, i to će se sve isplatiti ekonomski i na druge načine. Možda bi se takve i slične manifestacije mogle organizovati i u drugim mestima.”

Glas Amerike: Šta bi Beograd još mogao da učini na unapredjnju ekonomije? Da li je realna opcija veće oslanjanje na sopstvene kapacitete?

Terzić: „Nisam siguran da bi oslanjanje na sopstvene kapacitete trebalo da bude cilj, već bi to trebalo da budu ekonomski rast i razvoj. Najveći ekonomski partner Srbije danas je Evropska unija, koja je najveći izvoznik i uvoznik. Medjutim, Srbija uvozi dvostruko više nego što izvozi. Tome se treba suprotstaviti energičnijim izvoznim programima, fokusirajući se na specifične proizvode. Neke stvari će se prirodno postići ublažavanjem recesije. Na primer, najveći srpski izvozni proizvodi su čelik i teški metali, koji donose oko milijardu dolara godišnje. Ozdravljenjem zapadnih ekonomija, recimo u automobilskoj industriji, doći će do veće potražnje za čelikom. Srbija bi trebalo da ima koristi od toga. Unapredjenjem evropskih ekonomija doći će do prirodnog povećanja srpskog izvoza, ali Srbija bi morala da stimuliše stvaranje novih biznisa da bi otvorila nova radna mesta za svoje diplomce, posebno one iz tehnološkog sektora, koji su izvanredno kvalifikovani i mogu značajno da dopirnesu ekonomiji.“

XS
SM
MD
LG