Linkovi

Balkanizacija Bliskog istoka?


Analitičari kažu da po prvi put u proteklih sto godina postoji mogućnost menjanja granica na Bliskom Istoku.

U jeku građanskog rata u Siriji, koji preti da se prelije u susedne zemlje, sve češće se govori o mogućim geopolitičkim posledicama tog sukoba. Analitičari kažu da po prvi put u proteklih sto godina postoji mogućnost menjanja granica na Bliskom Istoku.

Okončanje Prvog svetskog rata zaključeno je padom Otomanskog carstva kao i prekrajanjem mape bliskoistočnog regiona. Čak pre nego što je oružje utihlo, Britanija i Francuska su postigle dogovor o podeli Otomanske teritorije, uključujući Siriju, Liban, Jordan i Palestinu. Ta činjenica je ključna za razumevanje Bliskog Istoka, kaže Majkl Klark, koji vodi Kraljevski vojni institut u Londonu.

“Arapski svet današnjice, u stvari, počiva na temeljima britansko-francuskog, takozvanog Sajks-Piko sporazuma iz 1916., koji se skoro nije uopšte menjao od tada. U međuvremenu se od strateške vrednosti nije ništa promenilo, izuzev uspostavljanja države Izrael 1948. Međutim, tokom ove godine ta mapa Bliskog Istoka je prvi put počela da se raspada.”

To se najviše oseća u Siriji, koja bi mogla da bude rasparčana, kaže Robert Lou iz Centra za Bliski istok Londonske škole za ekonomiju.

Odnos snaga između suparničkih elemenata u ovom trenutku je po svemu sudeći izjednačen. Teško je bilo kojoj frakciji da prevlada. Kurdi su preuzeli znatnu kontrolu nad svojim mestima, koju teško održavaju.”

Prema Versajskom mirovnom sporazumu zaključenom po završetku Prvog svetskog rata, Kurdi su podeljeni izmedju četiri države - Sirije,Turske, Irana i Iraka. Posle pada Sadama Huseina kao i uspostavljanja kurdske autonomije na severu Iraka 2003., pojačani su kurdski zahtevi za nezavisnost.

Međutim, Irak se tome odupire, navodi Saad Džavad, takođe profesor na Londonskoj školi za ekonomiju.

“Pre svega nisu skloni da započnu građanski rat kao onaj koji se dogodio u Libanu tokom 70-tih prošlog veka. Drugo, izuzev političkih stranaka, tamošnji narod ne želi da rasparčava zemlju, čak ni u iračkom Kurdistanu.”

U Bejrutu su još uvek vidljivi ožiljci relativno skorašnjeg građanskog rata u Libanu. Libanci strepe od raspada zemlje zbog sirijskog konflikta koji je ponovo podstakao libanske surevnjivosti.

Proteklih nekoliko meseci desetine ljudi stradale su u sukobima između sunitskih I šiitskih militanata.

Sile koje su pokrenute arapskim buntom, takođe bi mogle da dovedu do prekrajanja granica na Bliskom Istoku, tvrdi Klark.

“Postoji mogućnost balkanizacije Levanta, koja bi mogla da se završi nizom malih država, poludržava, spornih teritorija i sporova. To je, za nas, potpuno nova situacija.”

Međutim, Klark dodaje da su tekuće revolucije u Arapskom svetu tek u svojim ranim fazama i da njihove posledice neće biti poznate još dugi niz godina.
XS
SM
MD
LG