Linkovi

Hroneos Krasavac: Srbiji potreban novi model rasta


Biljana Kroneos-Krasavac: Ojačati izvoz i makroekonomsku stabilnost
Biljana Kroneos-Krasavac: Ojačati izvoz i makroekonomsku stabilnost

Predstavnica Srbije u Svetskoj banci, Biljana Hroneos-Krasavac osvrnula se na novi i možda jedinstven model privrednog rasta Srbije, stanje u EU, razvojne perspektive Srbije u sklopu EU i budućnost programa Srbije sa MMF-om.

Hroneos-Krasavac: “Iako ne postoji jedinstven model rasta, nama su poznate ključne komponente rasta, a to su svakako liderstvo, globalizacija i kapital. Liderstvo sa stanovišta posticanja nacionalnog jedinstva, uvodjenje inovativne politike, izgradnja institucija i, naravno, postizanje političkog konsenzusa.

Sa stanovišta Srbije, to podrazumeva da Srbija mora da što pre napusti postojeći model rasta, koji je baziran na potrošnji i da se preorijentiše na novi model, koji će se bazirati na jačanju izvoza i pre svega na jednoj makro-ekonomskoj stabilnosti i održivosti.

Moramo da kažemo da je naš privredni rast u periodu od 2001. do 2008. išao po stopi od 5,4 odsto, što je išlo na uštrb dve ključne makroekonomske ravnoteže. Pre svega, učešće potrošnje u bruto društvenom proizvodu je bilo vrlo visoko, i to se regulisalo kroz uvoz, koji se finasirao kroz privatizacione prihode, a s druge strane - pre svega kroz zaduživanje privatnog sektora u inostranstvu, što je imalo za posledicu, i pre početka finasijske krize, visok spoljnopolitički deficit, i deficit tekućih transakcija.

S druge strane, privredni rast se bazirao na rastu usluga, dok je učešće industrije, odnosno poljoprivrede, bilo veoma nisko tako da je je samo učešče izvoza u bruto društvenom proizvodu bilo veoma nisko i to, naravno, znači da smo mi po tome rekorderi u regionu. Upravo iz tih razloga mora da se napusti postojeći model rasta i mi moramo da ukažemo na to da je sve manji priliv stranog kapitala, stranih direktnih investicija i da se dešava upravo da se okruženje menja, da je manje privatizacionih prihoda, a niski su i efekti na rast zaposlenosti.”

Glas Amerike: Kakvu budućnost vidite za Evropsku uniiju i u tom kontekstu ulogu i mesto Srbije?

Hroneos-Krasavac: “Poslednjih nedelju dana imamo velike fluktuacije evra i to upravo ukazuje na jednu nestabilnost i rast nepoverenja u brz oporavak Evrope. Mnogi ekonomisti, uključujući Soroša, navode da je kriza daleko od kraja i da ulazimo u takozvani drugi čin drame koji se zove upravo globalna kriza. On najavljuje da će mnoge evropske ekonomije imati negativan rast sledeće godine i istovremeno ukazuje da postoji opasnost za neke od njih da dožive i takozvani “double dip” ili produbljavanje recesije.

Ekonomska slika Evropske unije nije najsjajnija, medjutim, Evropa i dalje ostaje jedini put za Srbiju. Ona mora da svoje razvojne piroritete uskladi sa razvojnim prioritetima Evrope. Reč je o konceptu Evropa 2020. godina, što znači jedan stabilan, inkluzivan i održiv rast i razvoj.

Sa stanovišta Srbije, to bi pre svega značilo visoke stope privrednog rasta, visoke, ali održive, uz povećanje konkurentnosti i otvaranje novih radnih mesta, povećavanje izvoza, pre svega, u kome će imati veće učešče poljoprivreda i industrija, koja će se bazirati na novim, modernizovanim tehnologijama, veća stopa domaćih i stranih investicija, potpuna reforma javnog sektora, stabilnost cena i istovremeno razvoj infrstrukture, povećavanje stope zaposlenosti koja je bazirana na jednoj novoj i aktivnoj ulozi i razmeni znanja i naravno održiv spoljnotrgovinski deficit i tekući platni deficit.”

Glas Amerike: Kakva je budućnost programa Srbije sa Medjunarodnim monetarnim fondom?

Hroneos-Krasavac: “Postojeći program, koji je trenutno aktivan sa Srbijom završava se 2011. godine tako da će se u tom trenutku otvoriti pitanje da li nastaviti program sa MMF-om. Ono sto možemo da istaknemo je to da je 2011. godina za Srbiju predizborna godina i doći će do uvećanog trošenja za te namene. Istovremeno 2011. godina je i godina koja će biti neka vrsta izazova za Srbiju u smislu upravo finansiranja njenih spoljnih obaveza.

Iz tih razloga, program sa MMF-om svakoj zemlji članici obezbedjuje jedan kontiunirani monitoring, jednu restriktivnu monetarnu, fiskalnu i finansijsku politiku zemlje i zadržavanje zemlje u okvirima održivog budžetskog deficita. To su glavne vrednosti programa zemlje sa MMF-om i iz tih razloga smatram da je on za svaku zemlju, pogotovo u ovoj situciji, veoma značajan. No, vlada Srbije će biti ta, koja će na osnovu utvrdjenih prioriteta zemlje i duboke analize makroekonomske situacije u zemlji i moguće izvore finansiranja, morati da odlući da li će nakon 2011. godine nastaviti program saradnje sa MMF-om.”


XS
SM
MD
LG