Analitičari kretanja na Vol Stritu, koji istražuju uzroke naglih uspona i padova na tržištu početkom prošlog mjeseca, ukazuju na visoku nezaposlenost, evropsku dužničku krizu i osnovne ekonomske probleme. Pojedini međutim sumnjanju u takozvanu brzu trgovinu - odnosno kompjuterizovane transakcije koje se obavljaju za djelić sekunde.
Na američkoj berzi u prošlosti je bila prisutna neobuzdana energija. Kovitlac trgovaca koji kupuju i prodaju akcije ne postoji već godinama. Zamijenio ga je današnji, stvarni pokretač, Vol Strita. Kompjuteri, koji trguju nezamislivom brzinom.
“Tržite kapitala se promijenilo. Više nije kao na televiziji, momci u raznobojnim jaknama koji trče naokolo. To je televizijski program, TV studio. Tržište je u stvari niz kompjutera povezanih velikim brojem žica i svi pokušavaju da se utrkuju do nule. Brzina svjetlosti je cilj i ono što sada vidimo”, kaže Džo Saluzi iz Temis trejdinga.
Poteze sada povlače kompjuteri, a ne ljudi - stavljaju transakcije na stend-baj, revidiraju ih ili otkazuju za djelić sekunde.
“Djelić sekunde može da znači milione dolara za uspjeh vaše strategije. I prednost od jedne, dvije ili tri milisekunde nad drugim trgovcima može da znači da ćete početi trgovinu po povoljnijoj cijeni”, ističe Endrju Hejns iz Gejn kapitala,
Hejns kaže da se oko 70 odsto svih transakcija na tržištu obavlja putem kompjutera, uz milijarde dolara godišnjeg profita. Takva trgovina može međutim i da izazove probleme, poput naglih uspona i padova vrijednosti akcija.
Berzanski indeks Dau Džons je u maju prošle godine pao za više od 600 poena, da bi zatim povratio veći dio izgubljene vrijednosti, i to sve za manje od pola sata. Komisija za hartije od vrijednosti je nakon toga uvela preventivne mjere. Džoel Hasbruk, koji predaje na odsjeku za biznis na Njujorškom univerzitetu, kaže da te mjere daju rezultate.
“One djeluju kao neka vrsta kočnica što u suštini znači da kada se vrši transakcija velikog obima akcija za kratko vrijeme, trgovina se zaustavlja”
Džo Saluzi iz Temis Trejdinga međutim ističe da je glavni problem neizbalansirano tržište, kojim dominira trgovina usredsređena samo na ono što će se dogoditi u narednoj milisekundi.
“Berza je nekada predskazivala ekonomska kretanja u budućnosti. Sada međutim to nije slučaj. Sada ništa ne govori i ne predskazuje, odnosno predviđa samo potez u narednom djeliću sekunde. Ne predviđa narednih šest mjeseci, zato što većinu transakcija obavljaju ljudi kojima nije važno ni šta će se dogoditi u narednih šesti minuta. Kako se onda može govoriti o određivanju fer cijene?”
Džoel Hasbruk međutim ističe da kompjuterska trgovina može u stvari da umanji nestabilnost na tržištu.
“U normalnim okolnostima, trgovci koji obavljaju brze kompjuterske transakcije su glavni faktor na tržištu. To znači da u stvari pasivno čekaju da prodaju ili kupe od bilo koga ko dođe na tržište da bi trgovao. U tom svojstvu, oni u stvari pomažu da se tržište stabilizuje.”
Takođe im je dopušteno da napuste tržište odnosno da odbiju da kupe ili prodaju što može da dovede do iznenadnog vakuuma. To je jedan od razloga zbog kojeg mnogi eksperti kažu da su neophodne dalje reforme kako bi se tržište sačuvalo od nestabilnosti i drugih opasnosti koje vrebaju u “hrabrom novom” svijetu trgovine.