Linkovi

Analiza: Tramp šalje Siriji poruku, ali uz rizik


Američka raketa
Američka raketa

Američke krstareće rakete koje su rano jutros pogodile sirijsku vojnu bazu, šalju jasnu poruku predsedniku Bašaru al Asadu: američke snage odgovoriće na svaku upotrebu hemijskog oružja.

Ishod je manje jasan, jer je Asadova pozicija na vlasi čvrsta kao i uvek, pa su i drugi napadi hemijskim oružjem mogući.

Predsednik SAD Donald Tramp kaže da je cilj vojne akcije bio odvraćanje od daljih napada. Zvaničnici su potvrdili da su rakete pogodile bazu sirijske vojske Šajrat da bi sprečile buduće napade, poput onog u kojem je u najgorim mukama poginulo oko 100 ljudi, zbog upotrebe nervnog gasa nalik sarinu.

Američke rakete uništile su piste, hangare, kontrolni toranj i municiju.

Kuda ide američka politika prema Siriji?

SAD nisu u ratu sa Sirijom – bar ne još. Intervencija je bila veoma ograničenog dometa i Asadovoj vojsci dala šansu da se tu i završi – pod uslovom da promene svoje ponašanje, što bi Vašingtonu ostavilo mogućnost da postepeno proširuje vojno delovanje, ako to bude potrebno.

Ali iznenadno lansiranje raketa pokreće i pitanje kuda ide američka politika prema Siriji, nakon što je Tramp ovih dana promenio mišljenje. Prošle nedelje, njegova administracija je objavila da svrgavanje Asada sa vlasti nije više prioritet i da će se SAD isključivo fokusirati na borbu sa Islamskom državom na severu zemlje. Ali u četvrtak uveče, Tramp je odobrio novu, otvorenu strategiju – da se odgovovori na svaku Asadovu upotrebu oružja za masovno uništenje.

Video: Trampova izjava povodom lansiranja krstarećih raketa na Siriju

President Trump's Statement on US Missile Strikes on Syria
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:51 0:00

Sprečavanje dalje upotrebe smrtonosnog hemijskog oružja je od vitalnog nacionalnog interesa za SAD", rekao je Tramp.

Asad bi mogao da poveća ulog

Ali takve odluke su rizične. Nijedan američki zvaničnik nije potvrdio da su eliminisane pretnje od budućih napada hemijskim oružjem. Ako Asad nije u potpunosti sprečen da ih izvede, svet će gledati još potresnih prizora ljudi koji umiru u agoniji, na gomili, sa penom na ustima. Za SAD će možda ostati malo opcija osim da povećaju vojno angažovanje.

Mornarički kapetan Džef Dejvis, portparol Pentagona, kaže da SAD i dalje procenjuju rezultat 59 ispaljenih raketa, i nadaju se da je Asadov režim naučio lekciju. Ističe da je, konačno, izbor Asadovog režima da li će SAD nastaviti sa vojnim akcijama.

To povlači mogućnost da Asad još više uvuče Ameriku u brutalni građanski rat u toj arapskoj zemlji koji traje već 6 godina. U sukobu su ubijene stotine hiljada ljudi i izazvana najgora izbeglička kriza od Drugog svetskog rata, a kraj se ne nazire. Asadove snage su zaglavljene u borbi sa ogorčenom opozicijom koja je, medjutim oslabljena. Za vreme mandata Baraka Obame, SAD su se držale podalje od vojnog angažovanja.

Jasno označavanje sirijskog režima kao neprijatelja znači da Damask u svakom času može da odgovori. I to je dodatna opasnost za američke trupe na severu Sirije, koje se bore protiv Islamske države, kao i za američku avijaciju koja se protiv ekstremista bori iz vazduha. Do sada su, uprkos javnom negodovanju, sirijski režim i njegovi saveznici – Rusija i Iran, omogućili Americi i njenim saveznicima da slobodno izvedu svoju antiterorističku misiju.

Ako Tramp sada želi da zaštiti Sirijce od Asadovog hemijskog oružja, hoće li biti primoran da štiti i ostale od Asadovog pokolja? Jer, američki napad preti da ohrabri Asada da bude još brutalniji, ako oseti da intervencije Vašingtona prete njegovoj vladavini.

“Jedan napad na jednu vojnu bazu možda je i dovoljan da odvrati Asada od ponovne upotrebe sarina, ali ga neće odvratiti od toga da gađa civile ili bolnice”, kaže Dženifer Kafarela, stručnjak za Bliski istok sa Instiuta za studije rata.

Veze Rusije i Irana

Situacija nije jasna ni u UN kada je reč o dvoje Asadovih glavnih saveznika.

U želji da izbegnu mogući sukob sa Moskvom, zvaničnici u Trampovoj administraciji obavestili su svoje ruske kolege o napadu i rekli im da se sklone na sigurno. Američki zvaničnici su u međuvremenu malo rekli o Iranu, zemlji koja bi na mnogo načina mogla da vrati “milo za drago” Americi i njenim saveznicima – od mešanja u plovidbu u Persijskom zalivu do provociranja Izraela.

Ali Edvard Džeredžijan, bivši američki ambasador u Siriji i profesor na Univerzitetu Rajs, smatra da je Trampova poruka potencijalnim neprijateljima u regionu bila jasna.

“Asad je mislio da ima zeleno svetlo i da može da radi šta mu padne na pamet u borbi protiv opozicije. Ovaj napad je poruka Asadu, Rusima, Irancima, Hezbolahu i svima koji podržavaju Asada - da polje borbe nije neograničeno. Neke granice ipak postoje”, kaže Džeredžijan.

XS
SM
MD
LG