Linkovi

AI: Globalni napad na ljudska prava


Organizacija “Amnesti internešenal” saopštila je da se globalna situacija, kada je reč o ljudskim pravima, pogoršala u 2015. godini; Balkan suočen sa velikim brojem migranata, napadima na novinare

Sistemi, stvoreni da zaštite osnovna prava su se sami našli na udaru vlada, navodi se u godišnjem izvještaju te organizacije.

Amnesti interenešenal navodi da je brutalni građanski rat u Siriji i dalje najhitnija globalna kriza. Tirana Hasan, iz Amnestija, nedavno je posjetila tursko-sirijski granični prelaz Kilis – gdje 58 hiljada novih izbjeglica čeka da uđe u Tursku.

“Izbjeglice koje u suštini bježe od neumoljivih vazdušnih napada ruskih i sirijskih snaga. I zabilježili smo slučajeve vazdušnih napada na škole, bolnice, kuće civila. Rusija i Sirija napadaju civile i civilne objekte, što je definitivno ratni zločin.”

Turska, u kojoj se već nalazi više od milion i po sirijskih izbjeglica, odbija da otvori granicu. Amnesti interenešenal smatra da Evropa mora da uradi više.

Evropa pokušava da od Turske napravi svog graničara, što ne funkcioniše. Ljudi koji se sada nalaze na turskoj granici su očajni i odlučuju se na korišćenje ilegalnih krijumčarskih ruta. Dokumentovali smo više slučajeva kada su turski graničari ispaljivali bojevu municiju na izbjeglice.”

Sirijska kriza aktuelna je u trenutku pogoršanja ljudskih prava na globalnom nivou, navodi se u godišnjem izvještaju organizacije.

Savjet bezbjednosti Ujedinjenih nacija i takozvana međunarodna zajednica nastavljaju da bespomoćno gledaju dok se Sirija suočava sa potpunim krahom. Međutim, nije samo riječ o Siriji. Irak, Jemen, Libija, Burundi, Sjeverna Koreja se takođe nalaze u opasnoj situaciji”, saopštio je generalni sekretar Amnestija Salis Šeti.

Generalni sekretar Amnestija upozorava da su napadnuti sistemi za zaštitu ljudskih prava.

“Zemlje koje su potpisale izbjegličku konvenciju, besramno je odbacuju u lice miliona ljudi koji bježe od rata i progona. Mnoge afričke zemlje su se udružile i zaprijetile da će napustiti Međunarodni krivični sud. Na regionalnom nivou, evropski režim za ljudska prava je ugrožen.”

U izvještaju se ističu i pojedini uspjesi u 2015. godini – među kojima su oslobađanje trojice novinara Al Džazire, koji su bili pritvoreni u Egiptu, te istraga situacije na Zapadnoj obali i u Gazi, koju je pokrenuo Međunarodni krivični sud.

Amnesti o Zapadnom Balkanu

U delu izveštaja koji se odnosi na Srbiju, Amnesti internešenal navodi da je tokom 2015. godine u zemlju ušlo više od 600 hiljada izbeglica, koji su uglavnom želeli da nastave put ka Evropskoj uniji. Takođe se ocenjuje da uprkos izvesnom poboljšanju u primeni zakona o azilu, vlasti nisu obezbedile efikasan pristup međunarodnoj zaštiti. Organizacija takođe konstatuje da je procesuiranje ratnih zločina u Srbiji i dalje sporo, kao i rešavanje sudbine nestalih. Kada je reč o slobodi medija u Srbiji, Amnesti navodi da su tridest četiri nezavisna novinara bila napadnuta ili dobila pretnje koje nisu adekvatno istražene, te da se vlada mešala u slobodu medija selektivnim subvencijama i oglašavanjem.

Kosovo, koje se u izveštaju razmatra kao deo Srbije, zbog opozicija odlaže uspostavljanje Specijalnog suda za ratne zločine i primenu sporazuma sa Beogradom postignutih uz posredovanje EU. Iako Evropska komisija nije eksplicitno tražila priznanje Kosova za ulazak u EU, otvaranje pregovora je odloženo zbog sporog napretka u primeni sporazuma o normalizaciji odnosa, podseća Amnesti. Takođe primećuje da je kosovska skupština više puta odlagala donošenje zakona neophodnih za formiranje specijalnog suda za zločine takozvane Oslobodilačke vojske Kosova (OVK), ali ih je konačno usvojila u avgustu.

Kada je reč o Crnoj Gori, Amnesti interenešenal, između ostalog, navodi da su se nastavile pretnje i napadi na nezavisne medije i novinare i da je samo nekoliko počinilaca privedeno pravdi. Podseća se da je komisija za istragu, kako se ocenjuje, istorijskih napada na novinare u maju zatražila pristup relevantnim poverljivim dokumentima, ali da je taj zahtev odbijen bez zakonskog opravdanja agencije odgovorne za zaštitu ličnih podataka. Takođe se ističe da je policija upotrebila prekomernu silu tokom, kako se ističe, masovnih protesta opozicionih stranaka protiv neuspeha vlada da reši probleme siromaštva, kriminala i korupcije.

XS
SM
MD
LG