Linkovi

Mahmud: Salafisti politički izazov "Bratstvu"


Analitičar Amin Mahmud za naš program govori o podelama u egipatskom društvu izmedju Salafista, pristalica Muslimanskog bratstva i liberalnih elemenata.

Aktivista u organizaciji “Američko-egipatski stratreški savez”, Amin Mahmud, osvrnuo se u razgovoru za Glas Amerike na tekuće podele u egipatskom društvu, uticaj islamista i stav Kaira prema Siriji i Izraelu.

Mahmud: “Egipatsko društvo je politički podeljeno na pristalice Salafista, koji uživaju poštovanje egipatskog stanovništva, koji su konzervativniji i manje pragmatični od “Muslimanskog bratstva”, čiji predsednik Mohamed Morsi sada upravlja Egiptom, dok poseban segment predstavljaju sekularni i liberalniji elementi. Salafisti su u stvari politički izazov “Muslimanskom bratstvu”, koje tvrdi da su sadašnji protesti nastojanja ekstremnih elemenata da potkopaju upravu predsednika Morsija. U medjuvremenu, brojni Egipćani izražavaju bojazan da bi demonstracije i nasilje mogli da izbegnu kontroli i ponovo se okreću ka vojsci kao faktoru stabilnosti.”

Glas Amerike: U kojoj je meri esktremni islamizam prisutan na egipatskoj političkoj sceni?

Mahmud: “Uticaj Salafista u Egiptu raste: broj njihovih članova je sve veći; imaju više stranaka, a na parlamentrnim izborima su dobili oko 50 odsto glasova manje u poredjenju sa “Muslimanskim bratstvom”. Medjutim, “Bratstvo” je najstarija i najbrojnija islamska organizacija, osnovana 1928. godine, i sada predstavlja dominantnu političku grupu u Egiptu. Otkako je “Bratstvo” rešilo da krene putem strategije političke paritcipacije, ono je na izborima 1984. i 2005. dobilo oko 20 odsto poslaničkih mesta. “Bratstvo” smatra da bi sadašnji nemiri i demonstracije protiv predsednika Morsija mogli da još više destabilizuju zemlju i gurnu je u veći ekstremizam.”

Glas Amerike: Kakva je pozicija Egipta u pogledu Sirije i Izraela?

Mahmud: “U pogledu Sirije, predsednik Morsi želi da angažuje Iran, Tursku i Saudijsku Arabiju, da bi se rešio sirijski gradjanski rat na miroljubiv način, pošto smatra Teheran ključnim faktorom krizne situacije. Pitanje je da li će Iran promeniti svoj stav prema Siriji i u kom pravcu. Što se tiče Izraela, Egipat podržava prava Palestinaca na državu i zalaže se da Izrael prihvati takvo rešenje i da se povuće sa teritorija koje je okupriao 1967. godine, odnosno iz Gaze i sa Zapadne obale. Ako Izrael nastavi sa izgradnjom naselja na Zapadnoj obali, ne znam da li će uopšte biti moguće ostvariti ideju o koegzistenciji dve odvojene države.”
XS
SM
MD
LG