Linkovi

<img align=left border=1 width=60 hspace=8 src="http://www.voanews.com/mediastore/apGeneralAnteGotovina_17Feb05150.jpg">Hrvatska kandidatura za EU «talac» ratnog zloèinca - 2005-03-18


Krajem prošle godine, Evropska unija pristala je da zapoène pregovore o èlanstvu Hrvatske 17. marta. Medjutim, glavni tužilac Haškog suda Karla del Ponte je u više navrata apelovala na Zagreb da pronadje generala Gotovinu optuženog za ratne zloèine, i više puta izjavila da Hrvatska ne ulaže dovoljno napora da ga preda.

«Oèekujem da Gotovina bude prebaèen u Hag što je pre moguæe. Moram reæi da sam ubedjena da Hrvatska to može. Dakle, ja sam više puta pozivala hrvatsku vladu da ispuni svoju medjunarodnu obavezu i preda Gotovinu Hagu».

Tužiteljka Del Ponte smatra da se general Gotovina po svemu sudeæi krije u Hrvatskoj i da ga možda štite neki èlanovi hrvatske vlade. Medjutim, Zagreb tvrdi da èini sve što može da pronadje generala, a premijer Ivo Sanader kaže da on nije u Hrvatskoj.

«Mi nemamo nikakvih podataka na osnovu rada svih službi, obaveštajnih službi i policije, nikakvih podataka da je general Gotovina u Hrvatskoj. Nemamo nikakve informacije koje bi potvrdile da je on u zemlji. Ja snažno podržavam predlog da se angažuje èak i evropska policija Europol, i proveri da li se general Gotovina možda krije u nekoj od zemalja èlanica EU ili negde drugde u Evropi».

Gotovina je nestao u julu 2001. kada je optužen za ubistvo srpskih civila za vreme ofanzive protiv srpskih snaga 1995. U isto vreme dok ga Hag traži kao zloèinca, mnogi Hrvati ga doživljavaju kao heroja svog rata za nezavisnost.

Majkl Emerson iz Centra za studije evropske politike u Briselu kaže da je hrvatsko javno mnjenje moguæa prepreka rešenju tog pitanja.

«Politièki, on je postao neka vrsta narodnog heroja u Hrvatskoj. Današnji politièki problem je da se hrvatsko javno mnjenje još nije opredelilo da li je reè o zloèincu ili heroju. A ako se hrvatsko javno mnjenje i politièari okrenu ka gledištu da je on narodni heroj, to je upravo ono što EU ne želi da èuje.»

Hrvatska se nada da æe postati druga bivša jugoslovenska republika koja æe se pridružiti EU, posle Slovenije koja je postala èlanica prošlog maja. Uprkos vrednom radu i požrtvovanju, hrvatska pozicija je i dalje neizvesna. Premijer Luksemburga Žan Klod Junker, èija zemlja predsedava Unijom, kaže da general Gotovina èitavu naciju drži kao taoca.

«Gotovina igra opasnu igru. Ako se nalazi u Hrvatskoj trebalo bi da se spremi za hapšenje i izruèenje u Hag, jer nema pravo da milione Hrvata drži kao svoje taoce. To nije patriotsko ponašanje. A ako je Gotovina patriota kao što tvrdi mora da da sve od sebe kako bi omoguæio EU da poène pregovore o daljem proširenju a da pri tome ne gaji nikakve sumnje u pogledu Hrvatske»

Luksemburg uverava Hrvatsku da æe pregovori o èlanstvu ubrzo poèeti èim se ispuni uslov pune saradnje sa tribunalom za ratne zloèine. Šef luksemburške diplomatije Žan Aselborn kaže da je situacija jasna.

«Hrvatska je ta koja ima kljuè za rešenje situacije. Kljuè ne drži sud u Hagu, niti Brisel, Luksemburg, Engleska, Austrija ili bilo koja druga zemlja èlanica. Kljuè je u rukama Hrvatske.»

Zvaniènici EU naglašavaju da je buduænost Hrvatske u evropskoj porodici, i nadaju se da æe ovaj kamen spoticanja ubrzo biti otklonjen.

XS
SM
MD
LG