Linkovi

Nikolas Gvozdev: Posle martovskog nasilja na Kosovu u SAD je došlo do izvesne promene stava - 2004-06-09


N.G.: Kao rezultat martovskog nasilja na Kosovu došlo je do izvesne promene stava u amerièkoj administraciji, posebno u Stejt departmentu i Kongresu. Naime, amerièki zvaniènici se oseæaju izneverenim pošto im je albansko rukovodstvo obeæalo multietniènost, stabilnost i zaštitu prava manjina na Kosovu, a po tom pitanju nije ništa uèinilo, veæ je podsticalo nasilje i egzodus Srba iz te pokrajine. U Vašingtonu se sve više veruje da bi Beograd trebalo ponovo da se angažuje u aktivnostima kojima æe se odrediti buduænosti te pokrajine i da više ne može da bude pasivni posmatraè, veæ aktivni uèesnik u procesu odredjivanja konaènog statusa pokrajine. U Vašingtonu takodje postoji jasno, mada nezvanièno prihvatanje ideje o kantonizaciji Kosova da bi se obezbedilo da Srbi u toj pokrajini žive u miru i bezbednosti.

B.M.: Šta Vašington oèekuje u vezi sa predstojeæim predsednièkim izborima u Srbiji?

N.G.: Vašington, kao i Evropa, želi da sagleda pravac kojim æe se Srbija kretati u buduænosti kako bi se ustanovilo da li æe ona biti pouzdan partner na Balkanu. SAD sada imaju pune ruke posla u Iraku, kao i obaveze drugde u svetu. Stoga Vašington želi da zna da li može da raèuna na rukovodstva u kljuènim regionima, kao što je Balkan, da se ponašaju kao partneri. O tome se razgovarano tokom nedavne posete sada bivšeg ministra odbrane Borisa Tadiæa Vašingtonu. Postoji želja za saradnjom i unapredjenjem odnosa sa Srbijom i Crnom Gorom, ali ovdašnji zvaniènici žele da planiraju na duže staze, što bi moglo da bude problem ukoliko u Beogradu dodje do iznenadne promene koja bi mogla da poremeti osnovu tog partnerstva. SAD žele da shvate signale koje im šalju biraèi u Srbiji. Mada je ovde jasno da položaj predsednika ima simolièan karakter, ishod izbora æe biti indikativan o raspoloženju srpskih biraèa. Da li gradjani Srbije žele da se reintegrišu u svetsku zajednicu i imaju ulogu na Balkanu kao amerièki partneri, ili žele da ostanu izolovani.

B.M.: U sluèaju da kandidat Srpske radikalne stranke pobedi na izborima, kakav razvoj dogadjaja oèekujete?

N.G.: To je naravno kritièno pitanje. Ukoliko kandidat Srpske radikalne stranke pobedi, verovatno æe doæi do pokušaja da se diplomatski izoluje novi predsednik, jer æe ovdašnja percepcija biti da Srbija nije spremna da igra konsturktivniju ulogu kao kljuèna zemlja regiona. Pored toga, srpski biraèi moraju da shvate da izbor predsednika nije samo unutrašnje pitanje te zemlje, veæ da taj akt ima medjunarodne implikacije, pošto je predsednik, u suštini, glavni sagovornik medjunarodne zajednice. Ako izaberete nekoga u koga svetska zajednica nema veliko poverenje, vi tada šaljete signal da želite da se ogradite od svojih suseda i medjunarodne zajednice. Jedina moguænost da evenutalni izbor Radikala za predsednika ima pozitivan ishod jeste da Srpska radikalna stranka usvoji strategiju Hrvatske demokratske zajednice, koja je posle smrti Franje Tudjmana, priznala i odbacila njegove greške. Mada se HDZ nije odrekla svoje nacionalistièke platforme, poèela je da konstruktivno saradjuje sa medjunarodnom zajednicom da bi obezbedila svoj nacionalni interes i približila zemlju susedima i Evropskoj zajednici. Medjutim, ako takav proces preispitivanja kod Radikala nije veæ poèeo, nisam siguran da bi izbor predstavnika te stranke za predsednika Srbije bio primljen sa oduševljenjem bilo gde osim u Srbiji.

XS
SM
MD
LG