Linkovi

Problem radnika bez liènih dokumenata u SAD - 2004-03-10


Skup je održan u istoènom gradu Goldsboro, u Severnoj Karolini....pretežno poljoprivrednom kraju. Pojavilo se samo 150 ljudi, ali organizatori kažu da su tek poèeli svoju kampanju. Sledbenici su mahali crveno-belo-plavim zastavom Odbora za organizovanje poljoprivrednih radnika i nosili transparente na kojima je pisalo: ”Nijedno ljudsko biæe nije ilegalac“. Predsednik državnog oseka tog odbora Džejms Endrjus došao je da bi pokazao svoju solidarnost:

”Kao što vidite ja sam crnac i znam ponešto o diskriminaciji.“

Endrjus je izjavio da bi svi ljudi, bez obzira na poreklo, trebalo da imaju pravo da se organizuju, da rade u bezbednim uslovima i da budu plaæeni za prekovremeni rad.

”Ovde sam sa vama, danas, da bih rekao imigrantima i svim drugim radnicima, da æe naš odbor i dalje stajati uz vas i zalagati se za ta važna pitanja.“ A u Severnoj Karolini ima puno nerešenih pitanja. Zagovornici prava hispanske zajednice protestuju zbog novih restrikcija koje otežavaju imigrantima da dobiju vozaèku dozvou. Oni bojkotuju kompaniju koja proizvodi turšiju pod imenom Mount Olive, u nastojanju da izvrše pritisak na tu kompaniju da zatraži od uzgajivaèa krastavca da potpišu ugovore sa poljoprivrednim radnicima. Zagovornici takodje pokušavaju da organizuju radnike u fabrici mesa Smithfield Foods. Organizator Odbora za organizovanje poljoprivrednih radnika Beatris Maja kaže:

”Neki ljudi su ovde od kraja osamdesetih. Oni imaju decu koja su državljani, godinama plaæaju porez i vlasnici su nekretnina. Pružili su znatan doprinos ovoj zemlji. I nema naèina da oni sada napuste svoju decu koja su državljani i podnesu molbe za program privremenih radnika ,da bi posle toga morali da napuste zemlju. Mislim da to nije praktièno.“

Sveobuhvatna federalna amnestija 1986. godine pružila je pravni status veæini radnika bez isprava. Ove godine Odbor za organizovanje poljoprivrednih radnika pokušava da dobije nešto drugaèije. Taj odbor lobira u Beloj kuæi da se u program za migrantske radnike ukljuèi moguænost dobijanja stalnog boravka. Medjutim, kritièari kažu da amnestija u svakoj formi nagradjuje prekršioce zakona koji su ušli u Sjedinjene Države ilegalno i rade bez adekvatnih dokumenata. Beatris Maja drugaèije vidi ovo pitanje. Ona kaže, da je ekonomska realnost da zemlja mora da proširi svoju radnu snagu, kako bi u buduænosti mogla da izdržava oèekivan poveæani broj penzionera.

”Na žalost, imigracioni zakoni koje imamo sada su sasvim zastareli. Sistem se nije menjao istim tempom kao ekonomija, tempom koji je zapravo potreban zemlji.“ Aktivistkinja za prava radnika Beatris Maja takodje kaže da æe ova podklasa društva koja se može eksploatisati u cilju proizvodnje jeftinih potrošaèkih dobara, naneti štetu amerièkoj industriji u dugoroènom smislu...jer slabi radni uslovi vode do stalne izmene radne snage. Ona iznosi argument da su zemlji potrebni radnici koji su stabilni i dobro obuèeni i dodaje da bi amnestija i masovna kampanja registracije znaèili podršku vladinim nastojanjima da se pospeši bezbednost u zemlji.

”Posebno nakon napada 11. septembra, postoji sve veæa potreba da se zna ko je ovde. Stoga ova situacija koja vodi ljude na stazu legalizacije pomaže takodje vladi da ima veæu kontrolu nad time ko je u zemlji.“ Uzimajuæi u obzir da je ovo izborna godina, aktivisti i politièki posmatraèi kažu da Kongres verovatno neæe preduzeti akciju o bilo kom od tih predloga ili apelu za amnestiju, do posle novembarskih izbora.

XS
SM
MD
LG