Linkovi

Amerièko-nemaèka obuka za pitomce sa Balkana - 2003-12-05


Po reèima direktora centra, Džona Rouza,pitomci iz zemalja Jugoistoène Evrope po završetku kursa koji traje do osam nedelja vraæaju se kuæi puni novih saznanja i dragocenih poznanstava. Oni takoðe dolaze spremni da vreme u centru iskoriste na najbolji naèin:

“Moram vam reæi da doðu neverovatno orni, aktivni, željni znanja i informacija. Doduše, na poèetku su malo nesigurni i nelagodno im je. Pored njih sede ljudi iz zemalja sa kojima su ratovali i koje verovatno ne cene previše, možda èak preziru. Ali nakon devet nedelja programa dogaða se zanimljiva promena. Poèinju razgovori, meðusobno se postavljaju pitanja. Naši kursevi su èesto u vidu malih seminara koje organizujemo oko stola i tu poènu diskusije. Njihovi problemi su, priznajemo, veoma teški, veoma složeni. Ali naš cilj je da predoèimo da postoje rešenja koja mogu da zadovolje sve strane. Takoðe nastojimo da stvorimo uslove u kojima æe moæi da uspostave bliže meðusobne veze i steknu bolje uzajamno razumevanje i potpuniju predstavu o naèinima na koje mogu da se prevaziðu nataloženi problemi. Namerno pokreæemo najteža pitanja i tražimo da se suoèe sa njima. Takoðe, želimo da predoèimo da njihovi problemi nisu jedinstveni, da se sa sliènim pitanjima bore i ljudi u drugim regionima, u Centralnoj Aziji, na Kavkazu. Smatram da nakon iskustva i kursa u centru mnogi odlaze kuæi sa novim saznanjima i novim procenama sopstvenih teškoæa.”

Penzionisani general Vinfrid Dunkel je istakao da je od 600 pitomaca koliko ove godine treba da diplomira u Centru, više od 80 sa Kosova i iz Srbije i Crne Gore:

“Možete proceniti da je u odnosu na ukupan broj pitomaca protekle godine, relativno veliki broj sa podruèja Balkana. Ove godine ih je oko 80. Oèigledno je da to podruèje predstavlja politièki prioritet za nas. To takoðe ukazuje i na našu želju da dopremo do graðana tih zemalja. A, u vezi sa pitanjem da li razmatramo opasnost od terorizma i moguæih æelija Al Kaide u tom delu sveta, moram reæi da se na našim kursevima dotièemo i tih tema. Istovremeno, vodimo raèuna o tome da na obuku i konferencije u centru pozivamo ljude iz institucija koje se struèno bave terorizmom. Prilikom izbora novih pitomaca, koji vrše naše ambasade u tim zemljama, posebno vodimo raèuna da gosti koje pozivamo mogu pružiti korisan doprinos centru.”

Nastava u Centru “Džordž Maršal” usredsreðena je na iskustva zapadnih zemalja, najviše Nemaèke, u pogledu stavljanja vojske i snaga bezbednosti pod civilnu kontrolu i uvoðenja transparentnosti u njihovom radu. Džon Rouz kaže da zemlje Jugoistoène Evrope iskazuju izrazitu spremnost da što pre izvrše preobražaj svojih odbrambenih snaga:

“Za ovih kratkih godinu dana koliko sam direktor centra, imao sam priliku da posetim sve te zemlje i razgovaram sa predstavnicima vojske i snaga bezbednosti. Èinjenica da su svi pristali da upute uèesnike i žele da nastave da ih upuæuju na obuku u naš centar, govori mi da u tim zemljama poèinju da se odvijaju pozitivni procesi. Inaèe, svakoj novoj generaciji na poèetku kursa obièno predoèim da im obuka u centru neæe doneti nikakvu materijalnu korist. Ali im takoðe kažem da ono što im centar pruža, predstavlja mnogo veæu moæ od svakog arsenala oružja. Mnogo moæniju od tenkova i borbenih aviona. Mi im pomažemo da se ukljuèe u prijateljske mreže, steknu nove veze u koje mogu imati poverenje i u koje se mogu pouzdati. To je koncept koji možda mnoge nove zemlje ne razumeju, ali posle obuke u našem centru pitomci dobro znaju da su stekli važne prijatelje i dobili pristup riznici informacija, koje su malo kome dostupne.”

Glavni cilj rada Centra Džordž Maršal, za èije osnivanje je najviše zaslužan državni sekretar Kolin Pauel, jeste podsticanje demokratskih procesa i preobražaja regiona istoène i jugoistoène Evrope i Centralne Azije, putem -- kako su naveli Rouz i Dunkel -- ulaganja u pojedince.

XS
SM
MD
LG