Linkovi

Poruka senatora Èaka Hejgela pred izbore u Srbiji: Buduænost svake zemlje zavisi od njenog voðstva - 2003-11-24


“Smatram da se Sjedinjene Države neæe povuæi sa Balkana sve dok sve strane ne budu saglasne o tome da je region dovoljno stabilan da bi povlaèenje vojnih snaga moglo da poène. Uostalom, predsednik Buš je to lièno izjavio. Smatram da ne bi bilo u amerièkom interesu da Balkan napustimo na pola puta, odnosno pre nego što zemlje regiona budu sposobne da same upravljaju da se ne bi ponovili dogaðaji iz devedesetih. Stoga, mogu našim evropskim partnerima da dam èvrsta uveravnja da smo predani partnerstvu na Balkanu i da æe Amerika biti aktivno angažovana sve dok posao ne bude dovršen”.

Zamoljen za komentar pred parlamentarne izbore u Srbiji senator Hejgel je istakao:

“Važno je da se prvo odredi u kakvoj državi ljudi žele da žive. A zatim se je potrebno boriti se za nju. Ukoliko želite liène slobode, demokratiju, tržišnu ekonomiju, birajte voðstvo koje se za sve to zalaže i sprovodi. Taj put, svakako, iziskuje žrtve, ali žrtvovanje je sastavni deo života. Sve zavisi od toga kakvu buduænost želite za svoju zemlju, za svoju decu. Sjedinjene Države i druge zemlje koje su pomogle da se region stabilizuje ostale su u regionu da bi podržale i pomagale nove demokratske procese. Meðutim, smernica razvoja mora da potekne od samog naroda. To je moj lièni savet koji verujem da je svima veæ dobro poznat. Još jednom bih naglasio da voðstvo jedne zemlje mora da bude u skladu sa željenim nastojanjima. Pravo voðstvo kljuèni je faktor za svako društvo, posebno za njegovu buduænost”.

Kakve pouke nosi Balkan?

“Pouke su uvek moguæe. Iako se, na primer Irak i Avganistan u mnogo èemu razlikuju od Balkana, sve misije izgradnje i obnove društva poèivaju na nekoliko postojanih faktora. Jedan od njih je izuzetno važna potreba pridobijanja podrške ljudi kojima se nastoji pomoæi. Jer, od njih zavisi i uspeh misije. To je pouka koja se nikako ne sme potceniti. Drugim reèima, politika, strategija, taktika, pomoæ koja se pruža, sredstva koja se ulažu -- sve to treba da bude podreðeno rešavanju pitanja koja su važna za balkanske narode. Oni treba da vide da im se život popravlja, da se otvaraju škole i nova radna mesta, da ekonomija jaèa, da su bezbedni, da im deca imaju bolju buduænost. To nije lako postiæi, ali sve su to pouke koje smo stekli u misijama na Balkanu i drugim mestima. To su takoðe osnovne pouke koje se danas mogu primeniti u Iraku i Avganistanu i koje se nikada ne menjaju. Ni Sjedinjene Države, niti bilo koja zapadna sila ne mogu da nametnu mir nekoj zemlji. Demokratija se jednostavno ne može nametnuti spolja. Ona mora da se pokrene iznutra. Možemo samo pomagati da se zaène i da se razvije proces koji sami ljudi žele i podržavaju. Upravo prolazimo kroz to u Iraku. Irak ne može da postane demokratija samo zato što Sjedinjene Države i Velika Britanija tako kažu. To zavisi od samih Iraèana i od toga kakvu vladu odluèe da imaju“.

Nove èlanice NATO-a su se našle u poziciji da treba da šalju trupe izvan Evrope u zemlje kao što su Irak i Avganistan. Oèigledno se menja uloga NATO-a.

“Jeste, to je buduænost NATO-a. Kada govorimo o preobražaju NATO-a, treba se podsetiti na pretnje koje su danas pred Evropom. NATO je na poèetku imao ulogu da brani od Sovjetskog Saveza i Varšavskog pakta. Te pretnje više ne postoje. Iako se razlikuju od hladnoratovskih izazova, pretnje današnjice su itekako opasne. To se odnosi na terorizam i oružje masovnog uništenja. NATO je u procesu prilagoðavanja tim novim pretnjama. Verujem da savez želi da ostane relevantan i da æe stoga svoja sredstva i potencijale ulagati tamo gde su najpotrebnija. Sada su to podruèja izvan Evrope poput Centralne Azije i Bliskog Istoka. Institucije i partnerstva slièno životu pojedinca, dinamièni su, nikada ne stoje na mestu. Živimo u sasvim drugaèijem svetu od onoga koji smo imali posle Drugog svetskog rata i to iziskuje preobražaj u savezništvima i odgovorima na izazove. Pri tom uopšte ne verujem u tvrdnje da multilateralne institucije nisu više važne. Naprotiv, smatram da je jaèanje tih institucija važnije nego ikada da bi se moglo odgovoriti na pretnje 21 veka. NATO, Ujedinjene nacije i druge multilateralne organizacije koje su izgraðivane nakon Drugog svetskog rata treba prilagoditi potrebama današnjice“.

XS
SM
MD
LG