Linkovi

Godišnjica ubistva Džona Ficdžeralda Kenedija - 2003-11-21


22. novembra pre 40 godina ubijen je amerièki predsednik Džon Ficdžerald Kenedi. Dopisnik Glasa Amerike Džim Maloun podseæa nas na taj dan koji je potresao svet i na politièku zaostavštinu predsednika Kenedija koja je koliko inspirativna toliko i kontroverzna:

Nova era u amerièkoj politici zapoèela je 20. januara 1961.godine, kada je predsednik Džon Ficdžerald Kenedi inaugurisan:

”Neka sa ovog mesta u ovom trenutku krene glas ka prijatelju i neprijatelju da je baklju preuzela nova generacija Amerikanaca.“ Manje od tri godine kasnije, predsednik Kenedi je doputovao u Teksas, u nadi da æe ujediniti demokrate uoèi novih predsednièkih izbora 1964. Gomile okupljenih bile su prijateljskije raspoložene no što se oèekivalo, dok je predsednikova automobilska pratnja prolazila centrom Dalasa. A tada su odjeknuli pucnji:

”Evo biltena mreže CBS. U Dalasu, u Teksasu, tri hica su ispaljena na automobilsku pratnju predsednika Kenedija, u centru grada. Prema prvim izveštajima, predsednik je teško ranjen.“

Reporter Radio Dalasa, Ron Dženkins, izveštavao je uživo sa lica mesta:

”Predsednièki automobil se približava. Znamo da je to predsednièki automobil jer možemo da vidimo ružièasti kostim godpodje Kenedi. Jedan pripadnik tajne službe legao je preko automobila raširenih ruku i nogu. U automobilu su i guverner Teksasa i njegova supruga. Ne možemo da vidimo ko je pogodjen, ako je bilo ko pogodjen, ali oèigledno nešto nije u redu. Dogodilo se nešto strašno.“

Vesti o ubistvu predsednika šokirale su zemlju i svet. Neposredno nakon toga, obistinila su se najgora strahovanja:

“Iz Dalasa u Teksasu stiže, oèigledno sada veæ zvanièna vest da je predsednik Kenedi umro u jedan sat popodne. Potpredsednik Lindon Džonson napustio je bolnicu u Dalasu, ali ne znamo kuda se uputio. Pretpostavlja se, da æe on uskoro položiti zakletvu na položaj 36. predsednika Sjedinjenih Država.“

To veèe, predsednièki avion vratio se u Vašington i novi predsednik Lindon Džonson obratio se Amerikancima:

”Znam da svet deli žalosti sa gospodjom Kenedi i njenom porodicom. Daæu sve od sebe. To je sve što mogu da uèinim. Tražim pomoæ od vas i od Boga.“

U medjuvremenu, u Dalasu, policija je uhapsila Lija Harvija Osvalda i optužila ga za ubistvo predsednika Kenedija. Dva dana kasnije, Osvalda je pred reporterskim kamerama ubio Džek Rubi, vlasnik jednog noænog kluba u Dalasu. U trenutku kada ga je reporter Ajk Papas upitao da li ima da kaže nešto u svoju odbranu zaèuli su se pucnji: Desetomeseèna istraga o ubistvu, koju je vodio predsednik Vrhovnog suda, Erl Voren, dovela je 1964. godine do zakljuèka da je Li Harvi Osvald sam planirao ubistvo predsednika Kenedija. Medjutim, ankete javnog mnjenja tokom niza godina ukazivale su da veæina Amerikanaca još uvek veruje da je to ubistvo bilo rezultata zavere, koja tek treba da izadje na videlo.

Van pitanja o smrti Džona Kenedija, njegov legat je i dalje predmet žive debate. Ankete i dalje ukazuju da je on blizu vrha liste predsednika koje Amerikanci najviše cene. Autor biografije predsednika Kenedija, Robert Dalek, misli da zna zašto je to tako:

”Vlada oseæaj da je Kenedi bio èovek koji je ogromno mnogo obeæavao, a da su ta obeæanja osujeæena, preseèena. Medjutim, zemlja još uvek èuva seæanje njega kao èoveka koji je, na neki naèin, obeæavao najbolje za Ameriku i najbolje za svet.“

Za druge, Kenedijev trajni doprinos bio je njegov poziv gradjanima da služe zemlji, izreèen tokom inauguracionog govora 1961.godine:

”Stoga moji sugradjani Amerikanci, ne pitajte šta vaša zemlja može da uèini za vas, veæ pitajte šta vi možete da uèinite za svoju zemlju.“

Alan Lihtman je predsednièki istorièar na Amerièkom univerzitetu, ovde u Vašingtonu:

”Džon Ficdžerald Kenedi bio je predsednik koji je razbijao kalupe. Zaista, u eri televizije ni pre ni posle njega nije bilo predsednika koji je imao moæ da inspiriše Amerikance van njihovih sopstvenih ideja, da podstakne ovu zemlju na dela idealizma van sebiènih interesa.“ Kenedijev imidž je unekoliko zamrljan u kasnijim godina otkriæima o njegovim avanturama sa ženama i èinjenicom da sakrivao niz zdravstvenih problema. Medjutim, autor Robet Dalek kaže da je Kenedijev legat uglavnom na polju inspiracije, zbog oseæaja optimizma koji je za života širio oko sebe: ”Da li je on bio veliki predsednik? Ne, mislim da se to može reæi zbog toga što je bio prisutan tako kratko vreme. Medjutim, on je pružio naciji nešto što se, kako izgleda, ne završava, odnosno neku vrstu vezanosti za njega kao liènost koja nosi nadu, kao nekoga ko bi, da je živeo duže, uèinio zemlju i svet boljim mestima za život. A to je prilièno dobar legat za jednog predsednika.“ Da je ostao živ, predsednik Džon Kenedi bi sada imao 86. godina.

XS
SM
MD
LG